Afrička svinjska kuga na hrvatski način / AKTUALNO

000001 20/01/2019 2 Comments

Da je kojim slučajem afrička svinjska kuga opasna i za ljude, onda bi u hrvatskoj javnosti o tome govorili prvenstveno liječnici. Međutim, nije tako, pa o njoj u javnim medijima govore svi drugi osim onih koji zaista znaju. Za naše prilike i to je logično.

Situacija sa afričkom svinjskom kugom u Europi za sada se pogoršava, ali velikih problema imaju i Rusija i Kina, pa i neke afričke zemlje. Točnije, svijet ima novu pandemiju.

 Hajka na divlje svinje

Tvrdi se u javnosti da nam najveću opasnost za svinjogojstvo predstavljaju prekobrojne divlje svinje jer su prirodni rezervoari ove bolesti koja se zadnjih desetak godina (Kavkaz, 2007.) ponovo širi europskim kontinentom.

Čak da nemamo niti jedne divlje svinje – ne bi bili potpuno sigurni ako se na farmama i uzgojima ne provode biosigurnosne mjere visoke razine. Bez toga nemamo nikakve šanse spriječiti pomor kada bolest dođe i to zapravo zabrinjava. Bez toga, do sada bi i cijelu Europu zadesio pomor svinja apokaliptičnih razmjera i milijarde eura štete.

Nažalost, na našim televizijama sa nacionalnim dosegom o tome nema ni najvažnijih informacija.

U državama u kojima je afrička svinjska kuga prisutna već godinama, preživjele divlje svinje su kliconoše i godinama će trajno izlučivati virus. Što s tim?

Kako su Mađari u skoro godinu dana zaraze divljih svinja sačuvali svoje svinjogojstvo?

U Belgiji, Češkoj i Mađarskoj bolest je prošle godine potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se do sada proširila na uzgoje. Na sjeveru Mađarske, bolest je u divljih svinja utvrđena u travnju, ali Mađari očigledno dobro provode potrebne biosigurnosne mjere i do dan danas kuga se nije pojavila u njihovim uzgojima svinja.

Kako mi štitimo vlastito svinjogojstvo?

U našim medijima, svinjogojci su već pozicionirani među nemoćne gubitnike, aktualnu vlast propitivat će se u nekom trenutku o kvaliteti i provođenju zakonodavstva i tuđim propustima iz prošlosti. Ne vjerujem da će veterinari kao ‘dežurni krivci’ u javnosti dobro proći…

Zašto umjesto debelo preuranjenih žalopojki nad potencijalno ugroženim svinjogojstvom mediji ne upozoravaju i ne upućuju na dobra rješenja i iskustva iz susjedstva i drugih zemalja – ne znam, ali znam da bi za to potrošili tek tridesetak sekundi u svojim programima.

One svinjogojce koji provode biosigurnosne mjere ne brine toliko ulazak virusa u populaciju divljih svinja nego u uzgoje onih koji ih ne provode, a mjere suzbijanja bolesti su iznimno rigorozne, puno koštaju i ticati će se svakoga, no najviše onoga tko je u krugu do 3 odnosno do 10 kilometara. Dobro je jedino to što stručnjaci znaju što i kako činiti (ali oni ne odlučuju) i što za predviđene štete postoje neki novci u EU blagajni… Iako se na izradi cjepiva već dugo radi, svijet ga još nema.

Dijagnostika i sprječavanje širenja bolesti

Hrvatska ima dokazano vrhunsku laboratorijsku dijagnostiku bolesti životinja, pa tako i afričke svinjske kuge.

Veterinari znaju kako spriječiti ulazak i širenje bolesti, ali u tome aktivno trebaju sudjelovati svi, a posebice oni koji dolaze u doticaj s domaćim i divljim svinjama, sirovinama i proizvodima. I vi trebate znati da je moguće da iz nekog zaraženog područja i sami nehotice prenesete virus na odjeći, obući, osobnim stvarima i drugim predmetima, možda i hranom, kao što se to dogodilo u Češkoj.

Ako se kod nas bolest sada pojavi…

… moglo bi biti prilično loše, ovisno o tome gdje se pojavi. Mislim da većina svinjogojaca za to u ovom trenutku nije pripremljena dovoljno i zato se samo nadam da se to neće dogoditi još ove zime. Mjere jesmo propisali, ali nismo još spremni onako kako bi mogli i trebali biti.

Želim vam reći da tome nisu krivi naši stručnjaci.

Veterina portal

http://veterina.com.hr