COVID-19: KOLIKO SMO ZNALI PRIJE PANDEMIJE?

000001 07.08.2019. No Comments

COVID-19: KOLIKO SMO ZNALI PRIJE PANDEMIJE?

Uglavnom opušten, u doba božićnih i novogodišnjih praznika i nakon njih, cijeli svijet je sa pristojnog odstojanja tjednima svjedočio borbi Kine protiv širenja nove epidemije, promatrao kako Kina zaustavlja gradski i međugradski promet i stavlja svoje milijunske gradove u karantenu, ograničava dnevne migracije ljudi i alarmira o zarazi. Čak smo znali da se radi o novom koronavirusu i to beta, kao SARS-CoV i MERS-CoV, da su oni pasji i mačji alfa koronavirusi. Istovremeno, svjetski biznis ni najmanje nije bio zabrinut mogućnošću da bi se avionima punim ljudi, evidentno kapljična zaraza mogla proširiti čitavim svijetom. Iz veterinarske perspektive, takav scenarij u 21. stoljeću je doslovno nemoguć.

Nitko nije očekivao blokadu Kine ni putničkog zračnog prometa, ali su u jednom trenutku oni to sami napravili. Svijet je očekivao ranija upozorenja i preporuke, savjete, upute, pa i neke globalne mjere. Dio Europe i dodatne mjere, ali…

Veterinarstvo uspijeva nadzirati globalna širenja zaraznih bolesti životinja iako su rezervoari tih bolesti brojne životinje u prirodi i iako su mnoge od njih upravo zoonoze. Gledano iz te perspektive, veterinarska znanost koja posredno štiti i zdravlje ljudi, ima odgovore na dosta pitanja. No, i nakon brojnih istraživanja SARS-CoV, MERS-CoV i drugih virusa zoonotskog potencijala uključivo i u šišmiša, svijet nije istom dinamikom usvajao nova saznanja u svakodnevni život, a razlozi su oduvijek isti. Preporuke stručnjaka za javno zdravstvo prije pandemije COVID-19 nisu dopirale do ljudi i pitanje je koliko dopiru i danas.

Znali smo gdje su prirodni rezervoari bolesti i samo smo potvrdili da pandemija COVID-19 potječe iz bazena predvidljivih rizika, neovisno o tome je li SARS-CoV-2 nastao prirodnim putem (iz šišmiša, preko druge životinjske vrste kao posrednika prema ljudima) ili je stvoren genetičkim inženjeringom. Znali smo i znamo i da je, bez promjene dosadašnjih uvjeta, ponašanja i percepcije, mudro pandemije očekivati i ubuduće. Niti stavovi WHO nisu drukčiji.

Znali smo da se respiratorni virusi brzo šire i da je područje epidemije s tisućama ljudi preko zračnog mosta dobro povezano sa cijelim svijetom. Znalo se i vrijeme inkubacije. Znali smo, a zanemarili mogućnost da bilo tko može oboljeti i prenijeti bolest bilo kome u bilo kojem dijelu svijeta.

Tako je prvi slučaj COVID-19 izvan Kine uopće potvrđen 13.01.2020. na Tajlandu. Dva dana kasnije, 15.01., WHO je objavila da koronavirusna epidemija pokazuje da Azija treba pojačati pripravnost na infekciju (Coronavirus outbreak shows Asia needs to step up infection preparation). Već i prosječan veterinar posumnjao bi da je virus već startao sa globalnom cirkulacijom, u zračnim lukama i avionima, živoj mreži koja unutar 24 sata fizički povezuje cijeli svijet. Od 30 najvećih zračnih luka na svijetu, pet ih je u Kini.
Prije bilo kakvih preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, brojne su aviokompanije čak samostalno ukidale putničke linije prema Jugoistočnoj Aziji.
Sutradan, 16.01. Japan je potvrdio prvi slučaj bolesti, a već 17.01. potvrđen je i drugi smrtni slučaj u Wuhanu.

Preporuke i smjernice WHO upućene su svijetu tek mjesec dana nakon izbijanja epidemije u Kini. U središtu epidemioloških predviđanja bila je tek uobičajena, najveća godišnja migracija vezana uz kinesku Novu godinu (Spring festival) jer najveći dio kineskih turista tada putuje u tople dijelove Jugoistočne Azije (https://www.travelchinaguide.com/tourism/2018statistics/).

U epidemiološkom smislu sada već davnog 22. siječnja 2020. za sutradan, za Wuhan je najavljena obustava ne samo javnog prometa, nego i željezničkog i zračnog prometa, a zbog straha od širenja zaraze zabranjena su sva okupljanja. Istodobno, broj oboljelih i u drugim gradovima, pa i u Pekingu, se vidno povećao. No, najveća kineska godišnja migracija ljudi zbog kineske Nove godine već je bila u tijeku i milijune je bilo teško zaustaviti.
Dva dana ranije, 20.01.2020. muškarcu iz Seattlea (SAD), koji se nedavno vratio iz Kine, potvrđena je zaraza novim koronavirusom. To je bio prvi slučaj u SAD.

Na hitnom sastanku tog 22. siječnja 2020, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u Ženevi je zaključila da nema dovoljno informacija o razmjerima širenja novog koronavirusa, pa nije davala preporuke, niti za kontrolu i nadzor granica. Sutradan je planirala odlučiti je li novi koronavirus prijetnja međunarodnih razmjera ili nije. Ni taj dan to nije odlučila, ali je konstatirala da se zaraza može pojaviti u bilo kojoj zemlji, što se već i dogodilo, pa bi svaka zemlja trebala biti spremna na zatvaranje (granica) uključujući aktivni nadzor, ranu detekciju, izolaciju, praćenje kontakata i prevenciju daljnjeg širenja 2019-nCoV infekcije. Ništa zabrinjavajuće za javnost, ali za stručnjake svakako da.
Istoga dana u Wuhanu je započela gradnja bolnice za tisuću ljudi, sa nekoliko izolacijskih odjeljenja i 30 jedinica intenzivne njege. Dovršena je za desetak dana tijekom kojih svijet nije shvatio da takve pothvate Kina ne radi zato što može, nego zato što je potrebno. Tako smo i prije pandemije znali da se događa nešto što se u našim životima nikada ranije nije događalo.

Aktualne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (26.03.2020.) u kontekstu pandemije COVID-19, objavljene u cilju smanjenja rizika za prijenos emergentnih patogena sa životinja na ljude, na tržištu živih životinja ili životinjskih proizvoda, zapravo su odavno i u popriličnoj mjeri prevladali postojeći higijenski i javnozdravstveni standardi u EU i drugim razvijenijim dijelovima svijeta.
Ipak, niti EU kao javnozdravstveno vjerojatno najnapredniji dio svijeta, nije iskoristila svoja znanja kako bismo prevenirali ulazak i masovno širenje COVID-19 u gusto naseljenoj populaciji.

Pitanje je što će svijet učiniti da se pandemije ne nižu jedna za drugom i hoće li zaista riječ epidemiologa postati “nulti zakon” kojeg će svi morati poštivati ili neće. Predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite RH, ministar Davor Božinović dobro je razumio situaciju s kojom se suočava i 25. 03. 2020. izjavio (https://vijesti.hrt.hr/595541/stozer-civilne-zastite-o-koronavirusu-4):
„Naši životi se mijenjaju i oni će se sve više morati organizirati prema stručnim uputama epidemiologa, ne za sljedećih par tjedana nego za puno duže razdoblje. Upute epidemiologa moraju postati nulti zakon za svaku profesiju, za svakoga od nas.”

Niti veterinarska niti humana epidemiologija nije zakazala, ali pandemija se dogodila. Tko je zakazao?
Znali smo da nije dovoljno prethodno istražiti rizike ako se saznanja iz rezultata istraživanja ne implementiraju barem u sustav nadzora, za kojega je danas teško reći da funkcionira.
Znali smo kako su se pandemije događale u povijesti i zato smo davno uspostavili globalnu organizaciju koja će promovirati zdravlje, održavati svijet zdravstveno sigurnim i pružati usluge ugroženima. Tu spada i sprječavanje pandemija, ali taj zadatak ovaj put nije ispunjen.

Znali smo za brojna dosadašnja upozorenja međunarodno priznatih stručnjaka koja niti danas nemaju pozornost javnosti mada među njima postoje naznake smjera iz kojeg i sada prijete opasnosti.

Znali smo da bez jedinstvenog multidisciplinarnog pristupa kojeg smo nazvali ‘Jedno zdravlje’ nećemo moći spriječiti pandemije, ali do sada nismo znali u kojoj mjeri je koncept istinski zaživio u praksi.
Možda se COVID-19 pokaže kao dovoljan razlog da ‘Jedno zdravlje’ preraste iz koncepta u praksu. Mnogi će reći da je tome već tako, ali praksa dokazuje da nije. Stručnjacima humanomedicinskih i veterinarskih profila neće biti dovoljne samo dodirne točke kako bi uspješno surađivali nego šire preklapanje znanja i kompetencija, no prije svega daleko snažnija politička podrška i status. I to smo znali prije COVID-19.

Znali smo da treba educirati jer i znanjem preveniramo bolesti. Ako nije bilo moguće educirati cijeli svijet, moguće je zaštititi se od neznanja. Situacija pokazuje da za to postoje milijarde razloga, bar kada su u pitanju oni financijski jer zdravstveni nam do sada nisu bili dovoljni.

Svi zajedno znali smo dovoljno da se COVID-19 ne dogodi. Nismo znali ništa što se tiče životinja i njihove ugroze – može li virus prijeći na druge vrste, obolijevaju li domaće životinje ili ne, postoji li kakav rizik za ljubimce i od ljubimaca, kako još bolje zaštititi vlastito i zdravlje vlasnika u veterinarskim ambulantama…

 

Veterina portal

http://veterina.com.hr

 

Kategorije : Ljubimci
Oznake :