DRON KAO SIGURNOSNA PRIJETNJA

000001 31.03.2021. No Comments

DRON KAO SIGURNOSNA PRIJETNJA

Vjerojatno je svima poznato da se dronovi već godinama koriste i kao oružja (nažalost) u ratovima diljem svijeta. Ne ulazeći u problematiku dronova koji su oružja (sami po sebi… ili mogu nositi oružje), u ovoj objavi pozabaviti ću se sa drugim aspektom sigurnosti, a to je letenje i snimanje/nadzor korištenjem dronova, koji su već danas lako dostupni svakome tko poželi „nešto malo letjeti“.

U ranijim objavama već sam spomenuo da su današnji dronovi omogućili letenje i snimanje kakvo je do prije desetak i više godina bilo gotovo pa nezamislivo široj populaciji, oni su isto tako otvorili neke nove teme odnosno probleme, o kojima se prije nije razmišljalo. Uzmimo na primjer da sjedite u dnevnom boravku i čitate ovu objavu na vašem prijenosnom računalu ugodno smješteni u fotelji, a vaš dnevni boravak nalazi se u stanu u višekatnici na 30-tom katu. Ovisno o izvedbi zgrade, recimo da je to na nekih 100 metara visine od tla. Uz pretpostavku da blizu vaše zgrade nema ni jedne druge zgrade iste visine, vaša privatnost je zaštićena, zar ne? Odlučili ste odmoriti i pogledati kroz prozor van, a nekoliko metara ispred vas nalazi se dron koji gleda prema vama (to jest njegova kamera). Tko je to, snima li  ili samo gleda, a možda ste i u nekakvom prijenosu u živo na TV-u ili na nekoj drugoj digitalnoj platformi?

Stotine pitanja u trenu vam prozuji glavom, isto kako i taj dron kojeg ste upravo uočili može odzujati dalje i već za nekoliko sekundi u potpunosti nestati iz vašeg vidokruga. Tko vas i iz kojeg razloga nadzire/snima, možda nikada nećete saznati. Potencijalni provalnik da vidi što imate u vašem stanu, ii da vam netko drugih namjera pokuša saznati vaše navike, možda vas uloviti u nekom nezgodnom trenutku.

Iako postoje pravila po kojima dronovi smiju letjeti, eksplicitne zabrane približavanja stambeno/poslovnim zgradama ne postoje. Definirano jest koliko dron smije biti udaljen od osoba koje su na otvorenom, ali nema pravila koja zabranjuju let dronom ispod na primjer 5 metara od stambenih objekata. Čak i da nešto takvo postoji u nekim državama, malo vam to znači, ako dron može nositi kameru sa ozbiljnijim zoom objektivom – taj dron može biti nekoliko stotina metara udaljen od vaše zgrade, a svejedno vidi u nju kao da je na nekih desetak metara.
Što ako bismo gornji scenarij zamislili u nekom poslovnom svijetu? Nekakvi tajni poslovni sastanak na vrhu zgrade u direktorovom uredu, a neki „znatiželjni“ dronaši odluče provjeriti tko je sve bio na nekom sastanku? U redu, sastanak može biti i po noći, u potpunom mraku. No, ako dron nosi termalnu kameru i takav način „obrane“ može pasti u vodu. Imajte na umu da je dobar dio modrenih poslovnih zgrada uglavnom izgrađeno od stakla, a ne od betona. Drugim riječima, zgrade su se posljednjih godina gradile kao galerije koje omogućavaju nesmetan pogled prema van jer se nitko nije osjećao ugrožen od znatiželjnih pogleda izvana. Zavjese ili zastori u tom slučaju neće previše pomoći.

Postoji potencijal da se iz zraka mogu vidjeti razne aktivnosti na zemlji, koje možda ne bi bilo dobro vidjeti, odnosno koje spadaju u dio poslovanja zaštićen poslovnim tajnama i tehnološkim procesima na otvorenom (ili u zatvorenom, ukoliko se dron uspije probiti u neki objekt). Trenutno ne postoje uhodane metode i spremna oprema koja bi mogla odgovoriti na takve situacije (na primjer anti-dron puške ili ometači signala još nisu u arsenalu zaštitarskih tvrtki koje čuvaju određene objekte). Uz navedeno, treba računati i na potencijal da dron (to jest pilot drona) nenamjerno može prouzrokovati situaciju na tlu, udarcem u neki predmet ili padom na dio postrojenja (iako je izvorna namjera bila „samo nešto vidjeti izbliza“). Poslovni subjekti trenutno nemaju police osiguranja koja njihove pogone pokrivaju i od takvih situacija (dron sigurno nije prirodna nepogoda ili viša sila).

Tehničke karakteristike dronova omogućavaju lako i bezbrižno letenje, koje se u trenu može pretvoriti u letenje izvan propisa (na primjer za minutu-dvije možete biti na 100-200 metara iznad najviše dozvoljene visine letenja). S ozbiljnijim dronovima, možete biti na 5 km udaljenosti u roku od 5 minuta ili manje. Na tim visina i tim udaljenostima, brojne su mogućnosti da nešto pođe po zlu, te da let dronom završi na način koji niste planirali ni očekivali. No što ako jeste, hoće li vas netko pronaći putem drona? Ako je namjera bila da s dronom ponesete neki teret i namjerno ga „ostavite“ u nečijem dvorištu? Ili da sa dronom namjerno ometate cestovni/riječni/pomorski promet ili čak i zračni promet? Kako druga strana može znati koje su namjere tog drona? Leti li  samo naivno leti u blizini kao bi ulovio dobru fotografiju ili želi učiniti nešto više? Možda se dron oteo kontroli, a netko će u takvim situacijama vjerovati kako je sve u redu (iako realno nije).

Ne jednom sam ponovio da su dronovi sve samo ne igračke, a sa njihovim daljnjim razvojem, ta tvrdnja sve se više potvrđuje i tek dobiva na težini. Sa „igračkom“ od nekoliko tisuća kuna (ili manje, ako nabavljate rabljeni dron), možete učiniti toliko toga, a doista je samo mašta granica (pored tehničkih karakteristika konkretnog drona). Bez namjere davanja ideja drugima, dronovi su davno postali lako dostupno rješenje za industrijsku špijunažu, povredu privatnosti drona, prijevoz ilegalnog tereta, zastrašivanje, a na kraju i kao strojevi za ratovanje.

Jednostavna paralela mogla bi biti sa cestovnim prometom – da nema niti jednog vozila na cestama (vratimo se unatrag nekih 150 godina), nitko ne bi nastradao u prometnoj nesreći. Isto je i sa dronovima – da ih nema, ne bi ni postojala mogućnost za sve prethodno navedeno, a s obzirom da se njihov broj svakodnevno povećava, neminovno je da će se povećavati i loše namjere i korištenje dronova na način koji proizvođač nije zamislio (a nije ni na adekvatan način onemogućio).

Zakonodavci pokušavaju riješiti dio problema koji su već nastali, no „kreativnost“ pojedinaca prelazi sve okvire i samo je pitanje vremena kada će se dronovi morati identificirati u zraku na isti način kao se to radi sa civilnim zrakoplovima u kontroliranom zračnom prostoru (transponder). Ukoliko dron neće imati oznake, službe koje će to moći nadzirati i kontrolirati će svaki takav dron automatski smatrati kao prijetnju te prema istome i postupiti sukladno okolnostima i sigurnosnim protokolima. Treba napomenuti da nismo daleko od toga, samo da 5G (ili nešto kasnije 6G) mobilne mreže omoguće dovoljnu pokrivenost i propusnost, dronovi će također postati dio IoT-a (eng. Internet of things), gdje će biti uključeni u mrežu svih mreža i biti praćeni u realnom vremenu. Tko će letjeti po pravilima i propisima moći će mirno spavati, a tko neće, taj vjerojatno  neće imati razloga za takvo letenje.

 

Vanja Borović
https://web.facebook.com/vborovic
LERAMIS d.o.o.
FACEBOOK | INSTAGRAM

 

 

Kategorije : Foto
Oznake :