FILMOVI I DESTINACIJE
000001 27/02/2019 No Comments
Sigurno vam se dogodilo da ste odgledali neki dobar film i nakon toga poželjeli čim prije spakirati kofere i otputovati na mjesto u kojem ste, zajedno s glavnim junacima, upravo uživali. Moram priznati da sam još u djetinstvu odlučio, gledajući „westerne“, otputovati na nekadašnju granicu američkog Divljeg zapada. Želju sam ispunio 2010., a potom i 2019. posjetivši pustinje i nevjerojatne kanjone Arizone, Nevade i Utaha te djevičanske planine Kalifornije.
Razlog da posjetim Rim na mene nedvojbeno su utjecali i Fellinijevi filmovi „La dolce vita“ i „Roma“, a kad sam se odlučio za Provansu, moj polazak dodatno je ubrzao film hrvatskog producenta Oscarovca Branka Lustiga „Dobra godina“. Na listi želja mi je Tokio otkako sam odgledao „Izgubljeni u prijevodu“, a lista željenih lokacija još je podugačka. Prijateljica mi se nedavno pohvalila kako je otputovala u Grčku nakon „Moje grčke avanture“, a znam dosta poznanica koje su putovale u New York nakon što su se saživjele sa četiri prijateljice šopingholičarke iz „Sexa i grada“.
Prisjetimo se samo koliko smo posljednjih godina uživali u virtualnim posjetima različitim dijelovima suvremenog svijeta od Irske do Novog Zelanda, i koliko su nam se neki kadrovi urezali u pamćenje… Stvarno je teško odoljeti tom čarobnom zovu s velikih i malih ekrana, koji nas odvlači u neku drugu stvarnost, obično privlačniju od one koju kasnije susretnemo na terenu. Jasno, to se ne događa slučajno! Države i gradovi te njihove turističke zajednice plaćaju hollywoodskim producentima značajne svote kako bi svoj sljedeći film snimali baš na njihovim lokacijama. Nekima to uspijeva i bez novca, zahvaljujući činjenici da su slavne i poznate lokacije same po sebi, a ponekad se događa da se „preko veze“ neka lokacija ugura u scenarij filma.
U svakom slučaju, dobitak je velik jer turisti sve češće, zadivljeni prizorima na velikom platnu požele i sami osjetiti mjesta na kojima su bili neki od njihovih filmskih junaka. A znamo da su neke od najupečatljivijh scena najčešće snimljene u stvarnom svijetu, bez pomoći scenografije. Tako se razvio poseban oblik turizma koji nazivamo filmski inducirani turizam. Zahvaljujući tom trendu u Dubrovniku smo proteklih godina ugostili tisuće turista ljubitelja Igre prijestolja.
Bolji poznavatelji filma kažu da je promocija destinacija i pojedinih brendova na filmu jedan od najisplativijih, ali i najbezazlenijih oblika promocije jer ulaze u podsvijest. Naime, filmske priče mogu biti sjajne platforme i za nametanje promocija svih vrsta, koje najčešće nisu toliko vidljive, ali dobro utječu na publiku.
Novi Zeland napravio je golem promotivni iskorak kroz snimanje popularne filmske trilogije, nagrađene Oscarima, Gospodar prstenova, koja je bajkovitu radnju s atraktivnim likovima i borbom između dobra i zla, oživjela na prekrasnim novozelandskim prostranstvima. Time su stvoreni idealni preduvjeti za razvoj turizma na tim područjima i stvaranje nove slike te države u inozemnoj javnosti. Nakon prikazivanja filma 2017. porast broja turista koji su željeli vidjeti Novi Zeland skočio je za 17,6 posto.
Hrvatska ima dugu tradiciju ugošćavanja inozemnih filmskih produkcija. Ovdje su snimljeni neki od iznimno popularnih filmova i serija, međutim toga desetljećima nisu bili svjesni ni gledatelji, ni stanovnici Hrvatske, a ni turisti koji posjećuju njezine destinacije. Naime, hrvatski gradovi su igrali obično neke druge destinacije. Primjerice Zagreb je bio Berlin, Varšava, Krakov, Pariz… Vis je nedavno u musiclu Mamma mia 2 igrao neki grčki otok, pa svi gledatelji koji su uživali u prekrasnim lokacijama otoka Visa poželjeli su posjetiti Grčku, ne znajući da je to zapravo hrvatski Jadran. Izostao je dobar PR koji bi gledateljima pojasnio i približio tu činjenicu, kao što je to Novi Zeland napravio tijekom promocije trilogije snimljene na tom dijelu svijeta.
Nalazimo se pred još jednom dodjelom Oscara. I dok budemo uživali u novim filmovima, snimljenima u ova krizna vremena, zapitajmo se – što nam to prodaju i koju destinaciju žele da posjetimo?
dr.sc. Božo Skoko
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena. obavezna polja su označena *