INTERNETSKA OVISNOST

000001 09.08.2019. No Comments

INTERNETSKA OVISNOST

Jesmo li ovisni o internetu?

U ovom trenutku diljem svijeta otvaraju se odjeli na psihijatrijskim klinikama gdje se ovisnici o internetu mogu liječiti i dobiti pomoć psihijatra i psihologa. Prema procjenama struke 130 tisuća ljudi u Hrvatskoj  u dobi od 20 do 30 godina ovisno je o internetu. Ovisnost o internetu, jednako je opasna kao i druge ovisnosti (droga, alkohol, kocka). U zadnjem izdanju Priručnika za duševne poremećaje  iz 2013. godine u poglavlju pod stanjima za daljnja istraživanja, navedena je „ovisnost o internetskim igrama“.

Djeca i internet

Nekontrolirano i neumjereno korištenje interneta, društvenih mreža ili igranje video igara može ozbiljno ugroziti psihofizičko zdravlje te poremetiti odnose s drugima. Signali za uzbunu su napetost, tikovi, razdražljivost, otupjelost, strahovi, lošija pažnja i koncentracija, zanemarivanje obaveza, lošiji kontakti s drugima.

Pedijatrijska društva ne preporučuju nikakve ekrane u prve tri godine. Bijeg u virtualni svijet jednak je bijegu u svijet ovisnosti putem psihoaktivnih sredstava. Upravo kod djece koja teže sklapaju prijateljstva u stvarnom svijetu, virtualni svijet i društvene mreže su izuzetno primamljive. U virtualnom svijetu sve je moguće. Moguće je imati puno prijatelja, biti jak, snažan i „pobiti“ sve neprijatelje, kliknuti na „delete“ i neprijatelji nestaju. Često se događa da dijete dođe u posjet prijatelju, ali  ne odvaja pogled od ekrana mobitela, sjede jedan do drugog, gledaju svatko u svoj ekran i tipkaju.

Video-igre pružaju izuzetno jake podražaje i izazivaju impulzivne i brze reakcije kod djece. U stvarnom svijetu, podražaji su blaži, a aktivnosti sporije, ništa ne donosi tako veliko uzbuđenje. Nakon višesatne  jurnjave autom, potrage za neprijateljem,“ubijanja“, „pucnjave“ iz različitih oružja i prekomjerne stimulacije mozga, djetetu je iznimno težak povratak u „stvarni svijet“. Neka djeca nisu spremna nositi se s time.

Alarmantne brojke

Čak 89 % svih video igrica ima nasilne sadržaje. U akcijskim video igricama svake minute „ubije“ se  2 osobe, u „pucačinama“ čak 23 osobe.  Mladi do 25 godina dnevno na mobitelu provedu gotovo četiri sata, a u to vrijeme nije uračunano slušanje glazbe. Njihova najveća trauma je trauma prazne baterije. Možeš im uzet sve, izlaske, role, slatkiše, ali mobitel ne diraj. 96 % djece u Hrvatskoj, u dobi od 10 do 15 godina koristi mobitel i računalo, a prvi mobitel u dobi od 8 godina ima 20 % djece. Djeca do 6 godine, nemaju još uvijek veliku mogućnost održavanja koncentracije pa nemaju ni potrebu biti za kompjuterom dulje od 30 minuta. Psiholozi koji rade s osobama između 16 i 25 godina govore o rastućem broju mladih koji su autodestruktivni, usamljeni, depresivni, pate od anksioznosti i društvenih fobija.

Koliko puta dnevno pogledate svoj mobitel? Prosječni Britanac 50 puta dnevno. Prosječni korisnik u Njemačkoj uključuje svoj mobitel svakih 18 min. Na pisanje poruka na aplikacijama poput Vibera i WhatsAppa dnevno se potroši 30 minuta. Vjerujem da je i u Hrvatskoj slična situacija. Djeca se natječu s tehnologijom za našu pažnju. Na pitanje “Što želiš biti kad odrasteš?“  četverogodišnji  dječak iz Meksika je odgovorio “Želim biti mobitel, tako da roditelji obraćaju više pažnje na mene“.

Nekad su djeca u vrtić donosila najdražu plišanu igračku od kuće kako bi se lakše odvojili od majke, a danas nose neispravne mobitele kao igračke. U igri s drugom djecom, često oponašaju roditelje povlačeći prstima preko ekrana mobitela ili razgovarajući mobitelom, a istovremeno ljuljajući lutku u kolicima.

Sve više vremena provodimo online, a sve manje u osobnom kontaktu s drugima pa i s vlastitom djecom. Tehnološki napredak ne možemo izbjeći, ali možemo se potruditi da ovaj  omjer bude drukčiji.

U vremenu kada ne radite budite dostupni bližnjima, a ne svima.

Jednostavno rečeno, ugasite ekrane, uključite pravi život!

 

Mr. spec. Žana Pavlović

https://www.facebook.com/zana.pavlovic.3

Oznake :