KAKO IZGLEDA JEDAN RADNI DAN PROFESIONALNOG DRONAŠA

000001 27/06/2020 No Comments

Dronove je danas moguće vidjeti u različitim ulogama i na različitim poslovima, od pomoći u geodeziji, graditeljstvu, vatrogastvu, do poljoprivrede i brojnih drugih djelatnosti. U svim tim slučajevima, zajednička poveznica im je da se njima treba koristiti na način koji ne ugrožava vas kao pilota drona, ali i druge oko vas te imovinu koja se nalazi na pravcu leta drona. Kada želite raditi letačke operacije iz zraka, ali i „samo letjeti“, nužno je pridržavati se zrakoplovnih propisa kao i propisa koji su specifično definirani za bespilotne sustave, kako bi se rizik letenja sveo na minimum.

informationcroatia.com

Ja ću se osvrnuti na dvije nedavne situacije u kojima smo dronove trebali koristiti kao „leteće kamere“ kako bismo zabilježili različite situacije iz zraka, od kojih je jedna bila na otvorenom prostoru, a jedna u zatvorenom industrijskom pogonu. Htio bih napomenuti kako se pravilnici za letenje dronovima na njih ne odnose kada se leti u zatvorenom prostoru, no osnovnih koncepata letenja i sigurnosti, bez obzira da li dron „ima krov nad glavom“ ili nema se treba pridržavati. Napomena koja se odnosi na sve priče u nastavku: dronovi koje koristimo su osigurani u slučaju počinjenja šteta prema trećim osobama, ukoliko je potrebno ishode se sve potrebne dozvole za letenje i snimanje iz zraka, svi koji trebaju biti neposredno uključeni blizu drona su upućeni u rizike i svjesno ih prihvaćaju i tako dalje.

Prva situacija odnosi se na snimanje s dronom (kao i timelapse-ovi sa tla korištenjem posebnih kamera) za jednog dugogodišnjeg klijenta, tvrtku koja se bavi izradom i postavljanjem velikih reklama, bannera, natpisa i slično. Nerijetko je želja da se proces postavljanja (koji često potraje i nekoliko sati, ovisno o veličini krajnjeg proizvoda) ovjekovječi iz zraka, kako bi se kasnije te snimke koristile za daljnju promociju. Poziv jedan dan prije, dobivena opisna lokacija snimanja, a vremenska prognoza – povoljna. Na dan snimanja, dolazim na lokaciju sa jednim od manjih dronova (no adekvatnim za realizaciju posla), radim provjeru okoline kako bi u glavi pripremio „mentalnu mapu“ prepreka i rizika prilikom letenja te započinjem sa pripremom drona za let (djelomično rasklapanje, prijeletni pregled, kalibracija kompasa, probni let s dronom neposredno od moje lokacije).

Nakon što sam s ekipom, koja treba postavljati najveći mesh banner na području sjeverozapadne Hrvatske, dogovorio plan usklađen sa njihovim kretanjem i lokacijom postavljanja, dron se u toku dana povremeno diže u zrak kako bi se snimili kadrovi koji izbliza prikazuju veličinu bannera, ali i kako bi se djelomično ulovio postupak tog postavljanja na unaprijed pripremljenu konstrukciju. U toku dana počinje padati kiša, a sigurnosti radi dron je prizemljen i pospremljen pod krov (iako bi bez problema podnio sitne kapi dok je u zraku). Veliku ulogu igraju i oblaci, koji vrlo često zasjenjuju sunce i stvaraju oštru sjenu nad lokacijom snimanja, pa postaje pravi izazov snimati samo dok je sunčano, kada su za našu potrebu boje najljepše. Nerijetko zasmetaju i udari vjetra koji nepovoljno utječu na glatko letenje dronom, pa snimke postaju neupotrebljive (iako dron može relativno dobro parirati vjetru, kada su potrebne najkvalitetnije snimke, bolje je pričekati da se vjetar smiri).

Ne trebam posebno spominjati da je ljudima koji se zateknu u blizini (a pogotovo manjoj djeci) dron u zraku prava atrakcija, pa se povremeno mogu čuti različiti uzvici poput „Mama, vidi dron!“, „EJ, majstore, koliko visoko to ide?“ i slično. Još jedna sličnost te situacije je kao i kod vozača autobusa i tramvaja sa kojima se u toku vožnje ne bi trebalo razgovarati – za pilote dronova to još nije slučaj jer prolaznici još nemaju osjećaj odgovornosti da sa time, uglavnom nesvjesno, ometaju osobu u radu.

Srećom, lokacija na kojoj se nalazim dok upravljam dronom je izolirana iza ograde, pa sam barem siguran da nitko nepozvan ne može doći blizu mene ili drona i potencijalno ugroziti snimanje svojim neočekivanim pojavljivanjem. Dok odlazim do vozila po dio opreme ili rezervne baterije, prolaznici me zaustavljaju s pitanjima o dronu, kako se s time upravlja i slično, a na takva pitanja vrlo rado odgovaram (kada imam vremena i dok dron nije u pogonu). Snimanje se završava u skladu sa očekivanjima i oko 2 sata snimljenog materijala iz zraka te stotinjak fotografija, koji su već objavljeni na društvenim medijima klijenta.

Druga situacija odnosi se na snimanje u zatvorenom prostoru jednog domaćeg industrijskog pogona, u kojemu se izrađuju veliki pogonski sklopovi i strojevi, uglavnom za strana tržišta. Predstavnik naručitelja (koji je do mene došao putem preporuke) želi snimanje što prije i uspijevamo dogovoriti realizaciju sa sutrašnjim danom, nakon što je naručitelj upoznat s mogućnostima snimanja, sigurnosnim rizicima i činjenicom da naše letačke aktivnosti obavljamo „po PS-u“. Želja je snimiti proizvodne procese dok je sve u pogonu, unutar zatvorene hale dimenzija kao standardni nogometni teren. Snimka se šalje stranom klijentu kako bi se pokazalo proizvodne kapacitete, uređenost pogona i pridržavanje epidemioloških mjera (koronavirus je i dalje aktualan problem). Dogovorena je realizacija snimanja s dronom i isporuka snimljenog materijala odmah na lokaciji naručitelja jer će dalje sami obrađivati snimljeni materijal.

Iako sam već snimao u mnogim otvorenim i zatvorenim industrijskim pogonima, svaki novi pogon je priča za sebe. Drukčiji izgled objekta, vitla, dizalice i kranovi, cijeli niz strojeva koji vam ne pomažu u planiranju leta s dronom…

Nakon razgovora sa predstavnikom naručitelja i nakon probnog leta, kako bi se usuglasilo parametre snimanja, dogovoreno je da će let dronom biti izveden uz najmanju brzinu leta, kako bi se rizik sveo na minimum. U toku leta dron će prolaziti iznad strojeva koji su u pogonu, ispod kranova koji će za to vrijeme mirovati, između nosivih metalnih konstrukcija koje podupiru krov proizvodne hale i slično. Zvuči jednostavno, zar ne? Vjerujte mi na riječ, svaki takav let za sobom stvara adrenalin kao da vam je prvi let u životu – koliko god dobro isplanirate svoje aktivnosti, uvijek postoji mogućnost da nešto pođe po zlu, a na takve situacije morate odmah biti spremni i reagirati.

Pored „običnog“ snimanja, gdje se u jednom kontinuiranom letu proletjelo kroz halu, „polukružno okrenulo“ i vratilo po drugoj strani na početnu poziciju, odrađeno je i nekoliko 360° panoramskih fotografija, pri čemu dron automatski drži poziciju dok fotografira određeni broj fotografija koje se kasnije korištenjem specijaliziranih softvera spajaju u sferu, oblik koji se najčešće može vidjeti na društvenim mrežama (idealno ako pri tome koristite pametni mobitel ili tablet sa ugrađenim žiroskopom – vaši pokreti okreću perspektivu i daju prikaz „kao da ste tamo“). Važno je napomenuti da je na dronu cijelo vrijeme bila zaštita za propelere (eng. propguard), za slučaj da dron udari u neku prepreku (u najboljem slučaju, samo će se od nje odbiti, neće zarezati s propelerom i odmah izgubiti kontrolu, a u najgorem, ipak će pružiti određenu razinu zaštite kako bi šteta bila što manja) te da je uvijek izazov letjeti između metalnih konstrukcija i jakog elektromagnetskog zračenja, jer oni nepovoljno utječu na rad drona koji koristi ugrađeni kompas i žiroskop za održavanje stabilnosti u letu. Bolji dronovi opremljeni su sa po dva samostalna sustava navigacije – za slučaj da jedan „otkaže poslušnost“ postoji rezervni koji će preuzeti glavnu ulogu prije nego dođe do katastrofe. Slično je i kod komercijalnih zrakoplova.

U skladu s vlastitim očekivanjima, let je prošao bez problema, snimljeni materijal je predan naručitelju i stečeno još jedno iskustvo više. U ovom poslu čovjek doista uči dok je živ. Do sada sam odradio razna snimanja iz zraka, na različitim lokacijama i za najrazličitije potrebe, a ova dva navedena bila su među jednostavnijim. Ona složenija možda će biti dio neke iduće objave.

 

Vanja Borović

https://web.facebook.com/vborovic

LERAMIS d.o.o.

FACEBOOK | INSTAGRAM

 

https://informationcroatia.com/