KAKO JE PANDEMIJA UTJECALA NA ODABIR HRANE U HRVATSKOJ?

000001 25/09/2021 No Comments

KAKO JE PANDEMIJA UTJECALA NA ODABIR HRANE U HRVATSKOJ?

Pandemija COVID-19 uvelike je utjecala na sve aspekte dosadašnjeg života, uključujući i prehrambene navike.
Od samog je početka pandemije snažno naglašavana važnost pravilne prehrane kao uvjeta za zdrav imunološki sustav, a osim već dobro poznate uloge u razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, pokazalo se i da pretilost i pothranjenost mogu utjecati na ishode i težinu kliničke slike u osoba oboljelih od COVID-a. Stoga se poboljšanje nutritivnog statusa i uravnotežena prehrana mogu smatrati potencijalnim preventivnim mjerama protiv lošijeg kliničkog tijeka i smrtonosnog ishoda COVID-19 bolesti.

Maske u trgovinama

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj od strane Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu u suradnji s Psihijatrijskom bolnicom Ugljan, objavljeno u rujnu 2021. godine u časopisu Nutrients kao dio međunaodnog projekta CFC CRO-BE, pokazalo je da su se tijekom pandemije COVID-19, u usporedbi s periodom prije pandemije, značajno promijenili motivi odabira hrane. Dok su prije pandemije najznačajnij motiv bile senzorske karakteristike hrane (okus, miris, tekstura i izgled), tijekom pandemije najznačajniji faktor postalo je zdravlje. Također, značajno je porasla i važnost reguliranja tjelesne mase, kao motiva odabira hrane, što ne čudi obzirom da su epizode lockdowna dovele do smanjenja razine tjelesne aktivnosti te posljedičnog porasta tjelesne mase.

informationcroatia.com

Prema dosadašnjim studijama provedenima u Hrvatskoj, čak 30,7% ispitanika prijavilo je povećanje tjelesne mase tijekom proljetnog lockdowna 2020. godine. To je osobito zabrinjavajuće obzirom da, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo.

Sveukupno gledajući, ove se promjene mogu smatrati pozitivnima i mogu imati blagotvorne učinke na zdravlje i način života. Ono što nam ostaje vidjeti je, hoće li ove promjene biti trajne ili ćemo se nakon pandemije vratiti na prvobitno stanje.

Obrazovne strategije, kao i učinkovito rješavanje dezinformacija vezanih uz hranu i prehranu, preduvjeti su za informirani izbor hrane, koji će onda osigurati dugotrajne pozitivne učinke nastalih promjena. Ova bi se kriza mogla smatrati prilikom za uvođenje javnozdravstvenih programa na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini, koji će utjecati na poboljšanje prehrambenog ponašanja i stvaranje poželjnih prehrambenih navika, koje neće samo pomoći u borbi protiv pandemije, već mogu biti i učinkoviti alat za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti poput pretilosti, dijabetesa, hipertenzije i metaboličkog sindroma.

Ako o ovoj pandemiji, koja je toliko izazovna na mnogim životnim poljima, možemo reći išta pozitivno, onda je to osobna spoznaja da moramo preuzeti odgovornost za ono što jedemo, kako živimo i u konačnici – za svoje zdravlje!
Cijelo istraživanje možete preuzeti na linku https://www.mdpi.com/2072-6643/13/9/3165

 

Ivona Brodić, mag.nutr.
Nutrition ID d.o.o.
www.nutrition-id.hr

Tečajevi dronova