KAKO ODOLJETI “LAŽNIM VJESTIMA”?

000001 27.01.2021. No Comments

KAKO ODOLJETI “LAŽNIM VJESTIMA”?

Prema istraživanju Eurobarometra koje je provedeno među 26.576 ispitanika u 28 država članica EU u veljači 2018. Hrvatska je država u kojoj se najviše vjeruje vijestima i informacijama koje dobijemo preko društvenih mreža. Da je ovo istraživanje provedeno danas u doba korone i potresa, situacija bi bila ista jer ne može biti gora.
Collins Dictionary proglasio je fake news (lažna vijest) za riječ koja je obilježila 2017. godinu. Medijski sadržaj koji u sebi sadrži nedvosmisleno pogrešne tvrdnje, to jest informacije koje ne odgovaraju činjenicama je lažna vijest. Za razliku od greške u izvještavanju, lažna vijest podrazumijeva svjesno dezinformiranje javnosti. Drugim riječima, informacija koju je netko izmislio i predstavio kao stvarnu vijest ili je objavio znajući da nije točna.

Lažne vijesti su upravo napisane tako da pobude emociju i potvrde stajališta čitatelja. Zato je puno važnije provjeriti temelje li se na činjenicama, nego li ih podijeliti s drugima samo zato što podupiru vašu stranu, argument ili političko uvjerenje koje vam je blisko. Važno je kritički razmišljati o informacijama i fotografijama koje pronalazimo na internetu i društvenim mrežama. Treba provjeriti tko je autor, čitati cijele tekstove (a ne samo naslove) i razmisliti prije nego ih podijelimo dalje.

Motivi za stvaranje i širenje lažnih vijesti mogu biti politički, ideološki ili ekonomski. Mediji koriste „fake news“ kako bi privukli klikove na svoj portal, a samim tim i oglašivače te povećali zaradu. Nije važno je li vijest točna ili ne, no samim klikom na nju, povećali ste promet tom mediju. A to je ono što se od vas tražilo. U lažne vijesti vjerujemo zbog pristranosti vjerovanja, kognitivne lijenosti odnosno nesklonosti za razmišljanjem i analiziranjem onog što smo čuli i pročitali (čitaj „ne da nam se“) i osjećaja usmjerenih na sebe i na druge. Jedna od popularnih metoda lažnih vijesti su senzacionalistički naslovi ili “clickbait”. Naslovi poput „Nećete vjerovati…”, “Ovo morate vidjeti”, “Ovo će vas šokirati” ili na kraju teksta „Dijelite dalje“, a od nedavno „Pametnom dosta“ izazivaju kod mene sumnju i upravo obrnuto djelovanje. Takve vijesti redovito preskočim.

Oni koji šire lažne vijesti danas posebno manipuliraju na društvenim mrežama jer su dobro upoznati s načinom kako one funkcioniraju. Dezinformacija dovodi do diskreditiranja druge osobe koju se predstavlja kao neprijatelja, osoba se i demonizira što dovodi do netrpeljivosti i mržnje. Jednom nanesenu štetu teško je ispraviti jer je uključeno jako puno osoba. Lažne vijesti mogu oponašati stvarne te nas mogu zavesti i dovesti u zabludu jer privlače pažnju i koriste stereotipe i predrasude koje su rašireni u društvu. Koriste naše emocije, tjeskobu i ljutnju, frustraciju, empatiju.

Birajte što čitate.

Danas gotovo svi imaju profile na društvenim mrežama i često ne provjeravajući vijesti ili informacije u objavama postajemo dio kruga njenog prenošenja u javnom prostoru. Zbog toga je vrlo važno naučiti prepoznati lažne vijesti kroz razvoj medijskih kompetencija i medijske pismenosti samih medijskih korisnika.

Kao što birate što jedete, birajte i što čitate i gledate, a prije svega ono što prenosite dalje. Razlika između objavljivanja i prenošenja lažnih vijesti nije značajna jer se svakako radi o neistinitim informacijama. Sigurna sam da bi s pandemijom „lažnih vijesti“ trebalo isto kao i s pandemijom koronavirusa, držati distancu, oprati ruke i ne širiti virus dalje.

 

Mr. spec. Žana Pavlović

https://www.facebook.com/zana.pavlovic.3

 

Oznake :