KAKO SE HRANE DJECA U HRVATSKOJ?

000001 09/12/2020 No Comments

Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization, WHO) objavio je najnovije podatke o prehrambenim navikama djece u sklopu Europske inicijative praćenja debljine djece (eng. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI). U istraživanju je sudjelovalo 132 489 djece, dobi između šest i devet godina, iz 23 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska.

informationcroatia

Rezultati hrvatskog dijela istraživanja pokazuju da je 35,0% djece pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu masu te da je na nacionalnoj razini problem debljine veći u dječaka (17,8%), nego u djevojčica (11,9%).

Slika prikazuje prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i pretilosti prema regijama u djevojčica i dječaka u dobi od 8 godina te uspoređuje podatke iz 2015./2016., s onima iz 2018./2019. Iz slike je vidljivo da najveći porast učestalosti prekomjerne tjelesne mase i pretilosti bilježe djevojčice iz Jadranske regije, dok je kod dječaka u svim regijama zabilježen pad.

Pravilna prehrana u djece doprinosi zaštiti od malnutricije i nezaraznih bolesti, a trebala bi uključivati svakodnevnu konzumaciju 5 porcija voća i povrća te obilovati mahunarkama, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama i kvalitetnim izvorima proteina poput ribe i nemasnog mesa s ograničenim unosom dodanog šećera iz grickalica, slatkiša i zaslađenih napitaka.

Zadnjih su desetljeća promjene u prehrambenom ponašanju i razini tjelesne aktivnosti uvelike doprinijele porastu pretilost u djece. Bez obzira na jasne preporuke, istraživanje je pokazalo da na razini Europe manje od polovice djece svakodnevno konzumira svježe voće (42,5%), dok je unos povrća još manji – svega 22,6%, što je manje od četvrtine. Iako se južna Europa pokazala najboljom po konzumaciji voća (San Marino 80,8%, Italija 72,6%), u Hrvatskoj svega 33,8% djece svakodnevno konzumira voće, što je ispod ionako lošeg europskog prosjeka. Po konzumaciji povrća se nalazimo na nezavidnom 19. mjestu, sa svega 16,7%. Iza nas se nalaze samo Malta, Gruzija, Litva, Turska i Španjolska.

Sve to ukazuje na nestanak mediteranske prehrane koja je dugo bila sinonim za zdrav život, a koju karakterizira obilje voća i povrća, krtog mesa i ribe te maslinovog ulja kao glavne masne jedinice. Globalizacija, trgovina hranom i promjena načina života dovele su do promjene potrošačkih navika na Mediteranu.

Ovi nam podaci trebaju biti pokazatelj goruće potrebe za stvaranjem zdravijeg prehrambenog okruženja i potaknuti javnozdravstvene institucije na promicanje pravilnih prehrambenih navika te nadzor i praćenje stope pretilosti u djece.

Kako se već od najranije dobi stvaraju prehrambene navike koje ostaju za cijeli život, potrebno je konstantno ulagati u edukaciju roditelja i skrbnika, obzirom da upravo oni imaju izrazito veliku ulogu u krojenju prehrambenog ponašanja svoje djece.

Prehrambene navike koje se steknu u dječjem uzrastu posljedice će imati u odrasloj dobi. Zato, neka prehrambene navike budu kvalitetne!

Ivona Brodić, mag.nutr.
Nutrition ID d.o.o.
www.nutrition-id.hr

Literatura:
Musić Milanović, S., M. Lang Morović, and M. Markelić. “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016.” CroCOSI)[Internet]. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2018).
Williams, Julianne, et al. “A Snapshot of European Children’s Eating Habits: Results from the Fourth Round of the WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI).” Nutrients 12.8 (2020): 2481.
World Health Organization. Eating habits of children in 23 European countries . No. WHO/EURO:2020-1716-41467-56534. World Health Organization, 2021.