KAKO STRES UTJEČE NA NAŠE ZDRAVLJE?

000001 21/07/2019 No Comments

Život bez stresa ne postoji, a veća količina stresa ozbiljno ugrožava zdravlje.

Sve više psihologa upozorava nas kako većina ljudi s kojima rade pate od izravnih posljedica stresa, napetosti i nervoze u obliku tjeskobe, depresije, nesanice, pojačane konzumacije alkohola i slično. Priča o stresu počinje 1936. godine kad je jedan Mađar kravu bocnuo iglom u stražnjicu. Krava je bila šokirana. Zaključio je da krave, pa tako i ljudi na šok reagiraju stresom. Zgodna priča koja odlično ilustrira što vam se događa kad ste pod stresom. Srce vam tuče, znoje vam se dlanovi, osjećate bol u želucu.

Na primjer kada ili ako brinete o plaći, otplati kredita, prekinuli ste dugogodišnju vezu, sumnjate u svoje mogućnosti, obeshrabreni ste, što tada osjećate? Osjećate se napeto i iscrpljeno, lako planete, smetaju vam gužva i buka – razmišljate kako preživjeti još jedan dan na poslu?

U svakodnevnoj komunikaciji često čujem komentare tipa „pucam po šavovima“, „pukao mi je film“ ili „smračilo mi se pred očima“. „Ljudi kratkog fitilja“ reagiraju na svaku pa čak i malu negativnu stvar, nelagodu ili problem izrazito burno. Ista stresna situacija može djelovati na različite ljude drukčije. Iako stres ne možete izbjeći, ono što čini razliku među nama je suočavanje sa stresom ili otpornost na stres. Doživljaj stresa je subjektivan, nešto što je vama stres ne mora biti i nekome drugom iz vaše okoline. Za moju prijateljicu stres je odabir boje zavjese jer ako naruči krivu nijansu, biti će to velika katastrofa, slična onoj u Černobilu.

Djeca se osmjehnu više od 300, a odrasli  15 puta dnevno! Ne mogu se ne zapitati, od djeteta do odraslog, gdje nestaje 285 osmjeha? Između ostalog, smijeh smanjuje razinu hormona stresa – adrenalina i kortizola. Kad se smijemo otpuštamo stres to jest, manje ga osjećamo.  Procjenjuje se da 50-80% ljudi tijekom života doživi neko traumatsko iskustvo te se nakon toga kod 10-30% razvije neki poremećaj.

Nedavno je otkrivena povezanost stresa i smanjenja moždanog tkiva. Strah i zabrinutost od gubitka posla, gubitka kuće ili stana, rastava braka, gubitak voljenih osoba imaju najviše posljedica na odumiranje moždanog tkiva. Ovo umanjuje mogućnost za borbu protiv stresa s kojim se možemo susresti u budućnosti. Dakle, više stresa, manje nijansi sive. Svaki čovjek ima svoju vlastitu granicu nakon koje stres počinje djelovati na njega. Neki mogu podnijeti veću količinu stresa, dok je kod drugih tolerancija na stres niža.

Naučite slušati svoje tijelo i prepoznavati prve znakove stresa. Poznata je povezanost stresa sa slabljenjem imuniteta što otvara put mnogim tjelesnim i zdravstvenim problemima kao što su bolesti srca i krvnih žila, poremećaj rada štitnjače, bol u želucu, povišen krvni tlak, seksualne teškoće i smetnje metabolizma.

Psihološki simptomi

Psihološki simptomi stresa su loše raspoloženje, osjećaj usamljenosti, napetosti, razdražljivost, zabrinutost, krivnja, poteškoće koncentracije, nesanica, povlačenje od prijatelja, pojačana konzumacija alkohola, umanjena seksualna želja i druge. Jeste li prepoznali kod sebe barem dva gore navedena simptoma? Ako jeste, to znači da je s vama sve u redu. Kako god to zvučalo, stres život čini uzbudljivijim i zanimljivijim, nešto kao životni začin. Pripazite da ovog začina ne bude ni premalo ni previše. Kao što premalo ili previše soli hranu čini nejestivom ili manje jestivom. Život bez stresa ne postoji, ali i velika količina stresa može ozbiljno ugroziti vaše zdravlje.

Tko želi dan bez stresa neka intenzivnije pokuša komunicirati sa životinjama i biljkama. Imajte na umu kako 85% stvari radi kojih se brinemo se uopće i ne dogodi. Stres se ne može potpuno ukloniti, ali ga možemo smanjiti. Žene se obično suočavaju sa stresom koristeći izbjegavanje i socijalnu podršku dok muškarci obično napadaju problem.

Sretni ljudi su manje podložni stresu u odnosu na one nesretne. Ljudi koji pozitivno gledaju na život – lakše se nose s problemima i stresom. Maženjem kućnog ljubimca, osobito psa i mačke, povišeni indikatori stresa se vrlo brzo vraćaju na normalu. Umjereni fizički napor odlično djeluje protiv stresa. Joga, meditacija, masaža također mogu pomoći.

Birajte bitke i ne pokušavajte biti savršeni, ne upadajte u zamku ”samo da završim ovaj posao pa ću se opustiti”. Odmorite se odmah. Budući da je stres individualna disciplina, ne postoje univerzalne strategije za njegovo smanjenje.

Odaberite onu koja je za vas najbolja!

 

Mr. spec. Žana Pavlović

https://www.facebook.com/zana.pavlovic.3