KOME SE OBRATITI KAD STE ŽRTVA NASILJA?

000001 11/08/2020 No Comments

Jedno od najraširenijih povreda ljudskih prava predstavlja fizičko, psihičko i seksualno nasilje nad ženama. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova od početka pojave korona virusa, proizlazi kako su se pojačale sve vrste nasilja nad ženama i djevojkama, a posebice se to odnosi na obiteljsko nasilje. Svako neprijavljeno i nekažnjeno nasilje uništava temelje ljudskog društva. Stoga je potrebno koristiti sve moguće resurse i načine kako bi se smanjio broj nasilja.

Žene se najčešće javljaju zbog tjelesnog nasilja, odnosno fizičkog nasilja koje se očituje kroz primjenu fizičke sile, bez obzira na to je li došlo do tjelesne ozljede uslijed takvog postupanja. Kroz razgovor se potom saznaje da uz navedeno trpe i psihičko nasilje, koje u nekom trenutku eskalira u fizičko, međutim žene učestalo potraže pomoć tek kada primjena psihičke prisile kulminira s tjelesnim zlostavljanjem te se evidentira kroz tjelesnu ozljedu.

Najveći problem i razlog kasnog prijavljivanja, odnosno izostanka prijave, bojazan je žrtve da će izgubiti skrbništvo nad djecom i ekonomsku sigurnost te strah od osuđivanja okoline.

Kada žena doživi neki oblik nasilja, potrebno je odmah djelovati i navedeno prijaviti policiji, i to odmah. Policijski službenici će doći i ako je potrebno, zadržati počinitelja, odnosno poduzeti će radnje radi trenutne zaštite žrtve.
Žrtva može tražiti i smještaj u sigurnu kuću te će policija poduzeti potrebne radnje i u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb žrtvi osigurati siguran smještaj.

informationcroatia.com

Žrtva potom treba angažirati pravnu pomoć jer se zlostavljane žene teško same mogu nositi s pravnim pitanjima i procedurama uz toliku količinu stresa i osjećaja nemoći. Žrtvama su tu, između ostalog, na raspolaganju odvjetnici, koji mogu pružiti usluge adekvatnog savjetovanja i zastupanja pred tijelima progona.

Mnoge žene zbog loše ekonomske situacije, odnosno zbog ekonomske ovisnosti o partneru (do koje situacije često nasilnici sami dovedu žrtvu) smatraju da nemaju mogućnost zaštite jer nemaju novčanih sredstava za podmiriti troškove pravne pomoći. Međutim, nadležno državno tijelo im može odobriti besplatnu pravnu pomoć ukoliko udovoljavaju uvjetima te tako mogu dobiti pravni savjet i pravnu pomoć ukoliko im je potrebna.

Svakako je važno, da žene koje su žrtve nasilja potraže pomoć jer postoje organizirane službe koje će pružiti pomoć i zaštitu. Uz, kako je već rečeno, prijavu policiji, nasilje je potrebno i može se prijaviti zdravstvenoj ustanovi, liječniku opće prakse, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Svaka od navedenih osoba/organizacija uputiti će vas kako postupati i koja su vaša prava jer često žrtve ne znaju i nisu upoznate sa svim instrumentima i institutima koje mogu koristiti.

Tako žrtve imaju, između ostaloga, i:

– pravo na pristup službama za potporu žrtvama nasilja u obitelji (sudski odjeli za pomoć i podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja, a navedenu pomoć pružaju i organizacije civilnog društva),

– pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć organizacija za pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja u obitelji,

– pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka, (evidentira se kroz poseban način ispitivanja na način da se žrtvi ne postavljaju pitanja koja se odnose na strogo osobni život, da se ista odvojeno ispita na način da nije u istoj prostoriji s nasilnikom i slično),

– pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje (često kao pratnja uz žrtvu bude psiholog iz neke od udruga za pomoć žrtvama, a može biti i neka druga osoba od povjerenja žrtve),

– pravo da na njezin zahtjev, bez nepotrebne odgode, bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza koje su određene radi njezine zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanje kazne zatvora,

– pravo, na vlastiti zahtjev, biti obaviještena o poduzetim radnjama povodom prijave i o ishodu postupka,

– pravo biti ispitana bez neopravdane odgode nakon podnošenja prijave,

– pravo na privremeni smještaj u odgovarajuću ustanovu sukladno posebnom zakonu,

– pravo na policijsku zaštitu i osiguranje, po nalogu suda, u svrhu neometanog uzimanja osobnih stvari prilikom zajedničkog kućanstva,

– druga prava propisana zakonom.

Iako svakodnevno čujemo da sustav ne funkcionira, mora se ukazati kako je značajan pomak vidljiv tijekom posljednjih godina te se kazneni postupci okončavaju brže nego prije te su nadležna tijela pokazala efikasnost i brzinu kada je potrebno odrediti neku od mjera opreza ili mjera sigurnosti, odnosno zaštitnu mjeru, u hitnim situacijama.

Ministarstvo unutarnjih poslova razvilo je aplikaciju gdje možete podnijeti anonimnu prijavu, uz privitak i fotografije, tako da postoje načini da spasite svoj život, ako vam ga netko nasiljem ugrožava.

Društvena svijest se mijenja, sve je veći broj prijava nasilja. Došlo je do rasta broja volontera koji volontiraju na telefonu i elektronskoj pošti SOS telefona, što također uvelike doprinosi osjećaju sigurnosti kod žrtava.

Međutim, i dalje postoji nedostatak sigurnih kuća za žrtve obiteljskog nasilja i to je nešto na čemu se treba ozbiljno poraditi, kao i na osiguravanju direktne psihološke pomoći žrtvama.

Konačno, potrebno je konstantno obrazovanje i ukazivanje javnosti na ovaj problem, kao i da nadležna tijela saslušaju udruge, ustanove kao i druga tijela koja su u neposrednom kontaktu sa žrtvama i primjene njihove prijedloge kako bi se na svim područjima poduzele mjere u cilju smanjenja i sprečavanja daljnjeg nasilja.

 

Kristina Bajsić Bogović

Odvjetnica/partner u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović