KOPAČKI RIT

000001 18.10.2020. No Comments

KOPAČKI RIT

Poplavno područje između Dunava i Drave na samom istoku Hrvatske jedno je od najpoznatijih močvarnih područja u Europi. Slike močvara i prirodnih kanala, krda jelena i divljih svinja, tisuće ptica za migracija i gniježđenja poznate su širom svijeta. Kopački rit je i živi dokaz kako prirodne očuvane rijeke i njihove poplave nisu štetne, već stvaraju nevjerojatnu prirodnu baštinu.

Jelen je glasno zarikao, njegov topli dah se maglio na svježem rujanskom zraku. S ogromnih rogova visjele su mu mlitave travke šaša koje je netom zagrebao s površine. Potom je veliki sisavac naćulio svoje velike uši i krenuo trčkarati prema nekoliko košuta u blizini. I sve se to odigrava u čudesnom ambijentu Kopačkog rita: nepregledna polja šaša i trske, prošaranih mozaikom tamnozelenih šumaraka bijele vrbe. Ovdje se teško može pješice, već jednim od prirodnih vodenih kanala prostrane poplavne nizine Dunava. Ovakve scene nestale su u većini Europe, davno izoranoj ili previše urbaniziranoj.

Igra povijesnih okolnosti očuvala je poplavnu nizinu ovog dijela Dunava kod Osijeka, pa je ljudi nisu pretvorili u obradive površine, a rijeka je pošteđena od regulacija koje su ugušile ostale europske rijeke. Bilo je to uvijek elitno lovište, prvo za aristokraciju pa predsjednika Tita, a poslije Drugog svjetskog rata su Dunav i njena pritoka Drava bile i hladnoratovske granice prema sovjetskim tenkovima i bunkerima u Mađarskoj.

Preostalo je srednje Podunavlje, na dodiru Mađarske, Srbije i Hrvatske, jedan je od posljednjih živih riječnih sustava u nizinskoj Europi. Najveći dio, 17 000 hektara, zaštićen je kao park prirode Kopački rit, dragulj u kruni Europske Amazone kako nazivamo UNESCO-ov Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Kopački rit je i na Ramsarskom popisu međunarodno važnih močvarnih područja.

To je dom za orlove štekavce, jelene i druge rijetke i ugrožene vrste koje nalaze dom u prostranom poplavnom području što je zaista rijetka slika na starom kontinentu.

Rit je pojam za povremeno plavljenu poplavnu nizinu, ovisno o vodostajima Dunava i Drave, dvjema arterijama parka prirode. U proljeće se snijeg topi s Alpa i obje rijeke nabujaju, obogaćene i proljetnim kišama. Vodeni val tako stiže do ravne Slavonije, a sva suvišna voda koju korita rijeka ne mogu zadržati prelijeva se u nizak i plitak Kopački rit, koji je najniži dio Baranje. Tako nastaje ogromno jezero iz koje vire smeđi čuperci trski i zelena stabla vrba. I kad splasnu rijeke, voda se u ritu zadržava još tjednima, prosječno 100 dana u godini na 23 000 ha koliko zauzima park prirode. Voda pomalo isparava, ali u depresijama ostaje plitka voda, ostaje močvara.

 

Goran Šafarek

www.safarek.com

www.prirodahrvatske.com

www.crorivers.com

https://www.instagram.com/goran_safarek/?hl=en

https://www.facebook.com/safarekfilms/

 

Kategorije : Putopisci
Oznake :