KRAVATA ČINI ČOVJEKA

000001 22/07/2019 No Comments

Prošli mjesec, 18. listopada proslavili smo svjetski Dan kravate. Tom prigodom, prepoznatljivi zagrebački spomenici hrvatskih velikana, ali i neki poznati kameni i brončani velikani po europskim metropolama, dobili su crvene kravate oko vrata. Ta umjetnička instalacija, koja se već ponavlja godinu za godinom, svjedoči svijetu kako je taj modni detalj izvorno hrvatski.

Zapravo, kravata, koju svako jutro više od 700 milijuna ljudi diljem svijeta stavlja oko vrata kako bi priskrbili percepciju elegancije, poslovnosti i uljuđenosti, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola po kojima suvremeni svijet prepoznaje Hrvatsku i Hrvate. Iako je to još početkom devedesetih bila gotovo nepoznata činjenica, danas je gotovo općepoznato da su inovativni Hrvati još u 17. stoljeću Europi i svijetu podarili taj modni detalj. Za priznavanje te povijesne istine možda su najzaslužniji – stroga britanska enciklopedija Britannica, koja je cijelom svijetu dala do znanja kako su Hrvati autori kravate, te zagrebački poduzetnik i kreativac Marijan Bušić, utemeljitelj brenda Croata, koji je godinama svijet educirao o podrijetlu kravate i ulozi Hrvata u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.).

Naime, baš u tom ratu francuskom kralju Luju XIV. za oko je zapela marama oko vrata tih hrabrih vojnika. Fasciniran tim hrvatskim stilom, vrlo brzo ju je uveo na dvor kao novi modni izričaj. Nakon što su Hrvati svijetu darovali ovaj proizvod, Francuzi su se pobrinuli za marketing i promociju, pri čemu su Španjolci i Nizozemci odradili bitan pionirski dio posla. Englezima, koji su nas naučili vezati kravatu u čvor, uspjelo je podići kravatu na razinu kulta. Amerikanci su unaprijedili kravatu u tehničkom smislu, a Talijani su kravati pridali obilježje umjetničkog objekta i time joj podarili novu kvalitetu… Pod kraj 20. stoljeća je i Njemačka na zanimljiv način pridonijela kulturi kravate: u europskom financijskom središtu u Frankfurtu u čast kravati su podignuli brončanu skulpturu visoku nekoliko metara… O tome lijepo piše austrijski Hrvat Stefan Bencak u sjajnoj knjizi „Ilustrirana povijest kravate i njezinih prethodnica“, poznati kolekcionar i jedan od velikih promotora kravate, njezina hrvatskog podrijetla i uloge u modnom i poslovnom životu. U knjizi se kravata predstavlja kao vječita inspiracija umjetnika, ali i važan proizvod suvremene mode, budući da se – prema procjeni autora – godišnji promet od prodaje kravata diljem svijeta kreće oko 20 milijardi eura.

Baš ove 2020. godine navršile su se 353 godine otkako je francuski kralj Luj XIV, poznat kao Kralj-Sunce počeo nositi kravatu. Budući da je Francuska u to doba bila vodeća politička sila u Europi nije dugo trebalo čekati da taj trend prihvati, najprije ostatak Europe, a potom i ostatak civiliziranog svijeta. Govorilo se kako „Moda slijedi put moći i bogatstva“, a tako je i danas. Međutim, postavlja se logično pitanje – zašto je kravata postala toliko moćna u odijevanju, da je zasjenila i odijelo, i košulju, i cipele? Time se bavi i spomenuti Benchak u svojoj knjizi. Jedan od prihvatljivijih odgovora je onaj jednog umjetnika iz Barcelone koji je napisao: „Svi muškarci nose slične uniforme, pa čak i kad rade u uredima. Jedini slobodan prostor za razum i dušu im je kravata koja im pomaže kako bi sačuvali svoju individualnost.“. Oscar Wild je davno rekao kako je dobro zavezana kravata prvi ozbiljan korak u životu muškarca. A možda je još bolje pojašnjenje dao slavni de Balzac – „La Cravate, c’est l’homme!“ (Kravata, to je čovjek!). U Hrvatskoj bismo slobodnije rekli – karavata čini čovjeka.

Kravata, kao svojevrsni „joint venture“ europskog obilježja, odnosno modni detalj koji je inspirirao i stoljećima intrigirao cijeli svijet, postavši puno više od simbola, još uvijek uljuđuje i povezuje, ali i pronosi svijetu priču o Hrvatima, kao naciji koja ima smisla za stil i za lijepo.

 

dr.sc. Božo Skoko

www.bozoskoko.com
https://www.facebook.com/bozo.skoko.5