MOJA ANALIZA GLAZBENE SCENE I SITUACIJE U DRŽAVI

000001 09.11.2019. No Comments

MOJA ANALIZA GLAZBENE SCENE I SITUACIJE U DRŽAVI

Najprije da ponovim ono što često možete čuti od mene. U našoj državi u glazbenom poslu su najveći problem kompozitori, koji jednostavno ne mogu napraviti hit. Sljedeći problem je stvaranje nekoliko klanova, koji određuju tko će biti na radiju, tko će biti na televiziji, tko će dobiti nagrade i zatvorili su klanovsku priču. Vrlo je malo ostalo prostora za ljude koji nisu članovi njihovih klanova. Svi u glazbi znamo na kojim su pozicijama ti ljudi i kako to rade, međutim na žalost ne možemo im ništa.

Danas možete  samo pukom slučajnošću napraviti neki hit i lansirati pjesmu u Hrvatskoj. Tu ja vidim velike probleme.

Istina, zadnjih godina i u svijetu vidim krizu velikih pop hitova, pa ispada da ovi domaći koji rade po svojim uzorima nemaju trenutno što ukrasti ili prekopirati. Mora se provjeriti što se u svijetu dešava u produkciji, a što kod nas. Svijet je daleko otišao od nas.

Ako usporedimo naše ljude iz glazbenog posla sa rukometašima, košarkašima, nogometašima, koji igraju u najboljim svjetskim ligama, koji se natječu na velikim svjetskim natjecanjima, koji su nerijetko proglašavani najboljim sportašima svijeta, a istovremeno glazbe nema nigdje u tim utakmicama, pitam se što se to desilo s ovom glazbom da je ostala tu gdje je u nekakvim balkanskim okvirima i mjere svoju uspješnost sa Srbijom, Bosnom i s nikim više.

Mi imamo veliki problem naše glazbe vezano za turizam.

Recimo kada dođete u Grčku zna se da se tamo vrti grčka glazba, dođete u Španjolsku i u njihovim objektima vrte španjolsku glazbu, u Portugalu vrte fado, dakle svatko ima neku svoju prepoznatljivu glazbu.

Kod nas su uspjeli i tu našu dalmatinsku glazbu pretvoriti u komercijalnu priču, tako da mali broj klapa pjeva izvornu glazbu i uglavnom sve današnje klape imaju bubnjve, gitare i klavijature, pa su se pretvorili u vokalno instrumentalne sastave, koji čak sviraju i na svadbama.

Mi teško nešto svoje možemo prodati pod turizam, kad mi nešto svoje jednostavno nemamo.

Splitski festival bio je prepun talijanske glazbe. Nekad davnih godina su dolazile talijanske zvijezde kod nas i pjevale iste pjesme kao naši izvođači i izvođači iz bivše Jugoslavije. I tu je bila izražena nekakva manija prema talijanskoj glazbi.

Kasnije je sve nestalo i prebacilo se na grčku glazbu.

Mi u biti nemamo svoju prepoznatljivu glazbu koju možemo ponuditi Europi.

Ja mislim da budućnost naše glazbe mora biti nekakav mediteranski melos jer smo mi ipak država  Mediterana.

Svi oni koji misle da turizam može proći, a da u to nije uključena kultura i glazba uvjeren sam da su u velikoj zabludi.

Ne treba biti iznimno pametan i pogledati kako to rade naši susjedi na Mediteranu i kako i koliko oni koriste svoju izvornu glazbu u turističke svrhe.

Pošto je Split središte i izvorište zabavne i ove mekše pop glazbe, on bi trebao promijeniti pravila i uvjete primanja pjesama na festival.

Ja da sam na mjestu Tome Mrduljaša direktora Splitskog festivala, okrenuo bi se totalno Mediteranu.

Tu je polazište svega.  Ipak je Splitski festival  početna karika u lancu i temelj  svega, barem po pitanju takve vrste glazbe.

Dakle to bi se trebalo napraviti tako da uđemo u međunarodnu utakmicu jer ja vjerujem da i ovdje kod nas ima velikih talenata, odnosno da ovdje ima ljudi koji mogu napraviti i karijere vani, samo svi su zatvoreni unutar svojih gradova naše male države ili ako su uspješniji mogu organizirati nastupe po Bosni, Sloveniji i Srbiji, a ostali su se usmjerili na rad u Hrvatskoj i tu fali novca da bi se radili bolji spotovi i produkcije i nalazimo se u tom začaranom krugu iz koga nitko ne može izaći.

Ja imam formulu kako se možemo približiti Europi i to vrlo uspješno.  Da tako nešto napravite treba jedna mega manifestacija koja zahtjeva ozbiljan novac, ali na žalost glazba nije u fokusu sustava.

Sredstava u Hrvatskoj ima, samo je pitanje gdje se i koliko uspješno troše.

Ovo što ja predlažem je ozbiljno rješenje i u pitanju je Mediteranska promidžba, a znajući da svi stranci koji preko ljeta dolaze iz svih djelova Europe i svijeta bi trebali  zavoljeti našu mediteransku glazbu i povezivati ju s nama.

Najlakše je to ostvarivo preko turizma. Pa Korejci su nam počeli masovno dolaziti jer je jedna korejska pjevačica snimila spot u Hrvatskoj. Snimala je spot u Plitvicama, Dubrovniku i to je bila turistička razglednica, pa su građani Koreje dolazili vidjeti gdje je sniman taj spot.

Japanci su dolazili da vide Zagreb, Dubrovnik i da vide koncert  Zagrebačkog kvarteta jer je Goran Končar toliko puta nastupao u Japanu da je postao najveći ambasador hrvatske kulture u Japanu, htjeli mi to ili ne.

Volio bih da ministarstvo turizma organizira sastanak da se vidi kako i je li uopće glazba može pomoći. Ima novca u ministarstvu turizma. Oni griješe jer svima daju novac u manjim količinama i na kapaljku i tako se ne može ništa napraviti.

Najprije se mora organizirati manifestacija međunarodna koja dovodi međunarodne izvođače, treba nam veliki festival koji bi uključivao više događaja, ali o tome ću drugi put.

 

Zoran Škugor

https://www.facebook.com/zoran.skugor.3

 

 

 

Kategorije : Glazba
Oznake :