OSVRT NA PROTEKLE BLAGDANE

000001 12.08.2019. No Comments

OSVRT NA PROTEKLE BLAGDANE

Vrlo sam zimogrozna osoba i najradije bih preskočila hladan dio godine, no usprkos tome
volim blagdansko ozračje i toplinu Božića.

To je vrijeme kada je obitelj na okupu, zajedno se ukrašava kuća, peku kolači, kiti bor. Svaki veterinar sanja o mirnom obiteljskom Božiću, no nepisano je pravilo da se baš u te dane redovito događaju hitni slučajevi. Ove godine smo kolegice i ja provele svaki od neradnih dana u ambulanti, družeći se s macom oboljelom od zatajenja bubrega, maltezerom koji odbija hranu, štenetom s krvavim proljevom te predivnom križankom s abdominalnim tumorima. Blagdani su nam završili hitnom noćnom operacijom kujice koju je udario automobil.

Ljudi u to doba opušteno uživaju u bogatoj trpezi, pa zašto ne bi malo počastili i svoje najvjernije prijatelje? Moraju i oni osjetiti čaroliju Božića. Ideja je lijepa, ali slijedi gruba realnost. Osjetljiv probavni sustav pasa i mačaka često ne tolerira naglu promjenu hrane (naročito masne) te nastupaju gastritisi, enteritisi, a u najgorem slučaju i pankreatitisi. Takve životinjice i njihovi vlasnici osuđeni su na infuziju i čekanje ponoći u veterinarskoj ambulanti.
Upravo u ovo doba velikog darivanja vlasnici (pre) darežljivo svojim ljubimcima daju i ono što im inače ne daju i ne smiju davati na primjer kosti.
Nikad neću zaboraviti jedan Badnjak proveden s njemačkim ovčarom kojem se svinjska kost zapiknula u debelo crijevo. Nakon cjelodnevnog klistiranja i manualnog vađenja kostiju, riješili smo opstrukciju sat vremena prije ponoći .Da nismo uspjeli, umjesto na Polnoćku išli bi ravno u kiruršku salu. Ljudima koji još uvijek vjeruju kako pas i kost idu zajedno preporučujem da dođu u veterinarsku ambulantu  vidjeti jadnička koji pati od opstrukcije ždrijela, jednjaka, želuca ili crijeva uzrokovane kostima i garantiram da više u životu neće pomisliti psu dati kost.

U blagdansko doba puno su češća i trovanja. Čokolada, glavni sastojak većine kolača i slastica je naime toksična za pse i mačke, naročito ako se pojede veća količina. Toksično je i grožđe, suhe grožđice, luk, indijski orašćići, slatkiši koji sadrže ksilitol (umjetno sladilo) i razne druge namirnice.
O trovanju alkoholom, koje može biti kobno, da ne govorim. U više sam navrata vidjela životinje koje su pojele razne vrste tableta, od antidepresiva, tableta za tlak do raznih vrsta droga. Takve situacije su izuzetno opasne i zahtjevaju hitnu intervenciju te apeliram na vlasnike da ne pokušavaju sami izazvati povraćanje (naročito ako životinje imaju poremećenu svijest) već odmah krenu veterinaru i iskreno im kažu što je životinja konzumirala jer tako povećavaju mogućnost izlječenja.

Problem s kojim se nerijetko susrećem u blagdansko vrijeme su i nezgode s božićnim drvcem.  Mačke (prvenstveno mačići) ne mogu odoljeti lampicama te se često pokušavaju popeti na jelku, što može rezultirati traumom zbog pada cijele instalacije, strujnim udarom ako grizu lampice ili njihov kabel  ili porezotinama od razbijenih kuglica. Psi pak, najčešće progutaju sitne ukrase, kuglice, dijelove poklona i slično.

Za kraj se moram osvrnuti na aktualne petarde i vatromete koji stvarno smetaju životinjama do te mjere da za pojedince, prvenstveno srčane bolesnike, mogu biti kobne.

Svake godine barem jednom pročitam ili čujem u medijima kako je pas uginuo od infarkta. Za razliku od ljudi, kod pasa su srčani infarkti stvarno rijetki. Psi-srčani bolesnici prvenstveno ugibaju od aritmija – tahikardija (ventrikularne tahikardije, fibrilacija atrija i ventrikula) ili bradikardija (srčanih blokova). Ako znate da je vaš ljubimac osjetljiv na petarde i pucnjavu osigurajte mu mjesto s najboljom zvučnom izolacijom u stanu ili kući, pokrijte ga dekicom,  stavite mu mekane slušalice na uši, budite uz njega, pojačajte glazbu ili televizor, ne izvodite ga van u kritično doba. Kod nekih anksioznih pasa najbolje je, u dogovoru s veterinarom, dati blage sedative ili prirodna sredstva za smirenje kako bi što lakše prebrodili stresno razdoblje.

Zapamtite, iako ih volimo kao da su ljudi ne smijemo zaboraviti kako su oni potpuno druga vrsta bića i da im ne odgovaraju stvari koje odgovaraju nama. Te razlike treba poštovati i uvažavati kako bi imali zdrave i sretne najbolje prijatelje.

 

Iva Majetić Boško

www.vetiva.hr

https://www.facebook.com/Vetiva-specijalisti%C4%8Dka-veterinarska-ambulanta-242269995864423/

Kategorije : Ljubimci
Oznake :