PSIHIČKO ZDRAVLJE U DOBA KORONE

000001 02/08/2019 No Comments

Svijet u kojem živimo nikad nije bio sigurniji. Šansa za preživljavanje puno je veća nego prije 100 godina, jedino što su ljudi bili manje u strahu nego danas. Posljednjih dana svjedočimo sve većoj panici i strahu zbog pandemije korona virusa koja je zahvatila svijet. Iako je situacija izuzetno ozbiljna i puno ljudi je životno ugroženo, istovremeno ne vodimo računa o psihičkim posljedicama koronavirusa na zdravlje. Stručnjaci Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu počeli su s praćenjem psihološkog stanja građana otkako je u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom. Oni naglašavaju da o psihološkom  zdravlju treba voditi računa jednako kao i o tjelesnom. Prave žrtve koronavirusa neće biti zaraženi, nego ljudi koje je preplavila histerija, panika i anksioznost.

Neprekidno skrolanje po internetu, čitanje, gledanje, slušanje vijesti i prevelika usmjerenost na nove informacije mogu izazvati stres, uznemirenost, strah, tjeskobu i paniku. Otkad se pojavio koronavirus, češće nailazimo na fenomen kiberohondrije, odnosno hipohondrije koja nastaje jer se simptomi bolesti guglaju. Više vjerujemo dr. Googlu nego službenim izvorima i informacijama. Nemojmo zaboraviti da u situacijama izuzetnog stresa i panike dolazi do pada imuniteta što otvara put mnogim zdravstvenim problemima pa i  virusnim infekcijama.

Emocije i ponašanja brzo se prenose kroz masu, javlja se strah od gubitka kontrole. Pojavi panike, histerije i straha među građanima Hrvastke dodatno pojačava  nepovjerenje u izvore informacija i institucije. Ljudi u Hrvatskoj manje vjeruju službenim izvorima i savjetima stručnjaka, a više se oslanjaju na „rekla-kazala“ informacije i  grupe na društvenim mrežama. U kriznim situacijama ključno je informiranje iz  provjerenih izvora, gdje možemo naći točnu informaciju i saznati kako prepoznati senzacionalističke ili „fake“ vijesti i priloge. Informacije tipa „Nema ničeg u Kauflandu“, „Pokupovano je sve“, „Ogromne gužve na blagajni“, neće doprinijeti smirivanju situacije. U prvom redu mediji, ali i svi mi koji objavljujemo i prenosimo informacije, suzdržimo  se  od senzacionalizma, ne širimo paniku i ne plasirajmo dezinformacije. Dezinformacije čine ozbiljnu štetu mentalnom zdravlju svakog od nas. Prema istraživanju Američke psihološke asocijacije, osjećaj zabrinutosti zbog neke teme se povećava kada mediji o njoj češće izvještavaju. Više od polovice sudionika istraživanja izrazilo je želju biti  informirano o događajima u svijetu, istovremeno, pregledavanje vijesti stvara im stres.

Evidentiranjem prvih zaraženih i izricanja prvih preventivnih mjera svjedoci smo stvaranja zaliha u hrani i higijenskim potrepštinama. Pitam se može li nam stvaranje većih zaliha hrane vratiti osjećaj kontrole nad životom, smanjiti  stres i učiniti nam život sigurnijim? Znam da se teško boriti protiv koronavirusa jer je neprijatelj nepredvidljiv i nevidljiv, a smrtonosan. Ono što sigurno može pomoći je odgovorno ponašanje svakog od nas. U ovoj konkretnoj situaciji pandemije koronavirusa to je informiranost o simptomima, koji su načini prijenosa, koje su mjere zaštite i drugo. Što je još važnije, treba se toga i pridržavati.

Jeste li se zapitali postoji li nešto pozitivno u situaciji pandemije koronavirusom? Ja jesam. Možda nas ova situacija podsjeti na osnovne ljudske vrijednosti, humanost, iskrenost, pomaganje, povjerenje, toleranciju i nenasilje.  Možda nas potakne na  individualnu odgovornost i brigu o psihičkom zdravlju, vlastitom tijelu i drugima oko sebe.

I na kraju, nemojte misliti da mene nije strah koronavirusa, nisam ja neki superman. Najozbiljnije mislim da osim brašna, tjestenine i toalet-papira može pomoći „pozitivan stav, nemoj biti minus, ostani zdrav, nemoj skupit virus, pozitivan stav, al moraš se pazit, ostani zdrav, nemoj se zarazit…“.

Čitamo se!

 

Mr. spec. Žana Pavlović

https://www.facebook.com/zana.pavlovic.3