RAZVOJ DRONOVA I BUDUĆE PRIMJENE

000001 13/10/2021 No Comments

RAZVOJ DRONOVA I BUDUĆE PRIMJENE

Već sam pisao o nekim primjenama dronova, najčešće u kreativnom izražaju kroz fotografiju i video, ali i termografiju, pregled objekata, potragu za nestalim osobama i slično. U ovoj objavi osvrnut ću se na neke od primjena koje vam možda odmah ne bi pale na pamet, no tržište traži različita rješenja za različite probleme – dronovi su trenutno jedno od zanimljivih sredstava za ponuditi neka od traženih rješenja.

Za početak, ono što je većini vjerujem poznato je da dronovi rade na baterije (akumulator). Manje je poznato da postoje i benzinski motori, ali i mogućnost povezivanja sa trajnim izvorom napajanja uz kabel određene duljine (doduše, ograničeno, ali do 100-njak metara prolazi bez većih problema). Dronovi koji ovise o vlastitoj bateriji uglavnom imaju vrijeme leta od oko pola sata, a ovisno o uvjetima i parametrima leta, to može biti i puno manje. To ograničenje za sobom povlači nemogućnost realizacije određenih zadataka koji zahtijevaju dulje vrijeme u letu (usporedbe radi, manji helikopteri kakve koriste naša policija i vojska u zraku mogu biti 3-4 sata).

Razvojem jačih baterija i alternativnih izvora napajanja, dronovima će se povećati vrijeme koje mogu provesti u zraku, a to će rezultirati njihovom pojavom na lokacijama koje su prije bile nezamislive (na primjer praćenje iz zraka cijele nogometne utakmice ili sličnih događa koji traju više sati). Izmjere, sondiranja i druge aktivnosti iz zraka također će biti lakše realizirati kada znate da ne ovisite o 20-tak minuta leta, od kojih morate uzeti u obzir i nekoliko minuta na pozicioniranje drona na neku početnu točku, kao i njegovo vraćanje na polazišnu točku.

informationcroatia

Drugi čest problem s kojim se dronovi u zraku susreću je ograničenje bežičnog signala. Ovisno o antenama i frekvencijama koje se koriste, dronovi mogu imati domet i do nekih 10-tak kilometara od prijamnika/daljinskog upravljača (u ekstremnim konfiguracijama i nešto dalje), ali tada vam je gotovo sigurno veći problem kapacitet baterije jer se taj dron vjerojatno neće stići vratiti do vas. Razvojem 4G/5G tehnologije otvaraju se vrata za povezanost dronova na bazne stanice i njihovo upravljanje udaljenim putem (slično kao što je vaš mobitel u pravilu uvijek dostupan bez obzira gdje se nalazite, ukoliko ste u zoni pokrivenosti mobilnim signalnom). To bi značilo da u teoriji možete dron poslati od Zagreba do Dubrovnika, a upravljate s njim putem sustava koji šalje i prima podatke u realnom vremenu sa drona korištenjem mobilne tehnologije (uključujući i prikaz slike s kamere). Idealno za na primjer dostavu različitih manjih, neopasnih predmeta. Ne ulazeći u pravnu regulativu koju je potrebno pratiti u konkretnom slučaju, mogućnost za takvo što naravno postoje i velike kurirske tvrtke već godinama razvijaju vlastite tehnologije i sustave za takve mikro-dostave (uključujući dostavu u višekatnicama na određeni prozor).

Dostava robe s dronom je praktični nastavak istraživanja tehničkih mogućnosti određene leteće platforme – ako su preslabi motori, ugradite jače. Ako su propeleri prekratki, ugradite dulje i tako dalje. Već danas postoje dronovi (u uobičajenoj multikopter konfiguraciji) koji bez problema u zrak dižu 100, 200 pa i više kilograma. Prirodno pitanje je može li se prevesti i čovjek. Naravno – ne samo da može, nego već postoje gotove dron-letjelice koje to i omogućavaju (nešto poput avio-taksija). Doduše, još nigdje nije ta tehnologija u komercijalnoj primjeni jer se mora riješiti puno pravnih koraka, atestiranja i drugih aktivnosti prije nego će se takav let moći smatrati sigurnim (letjelica mora imati bezbroj zaštitnih mehanizama ukoliko nešto pođe po zlu, a za razliku od zrakoplova, u ovom slučaju putnik, ne može preuzeti kontrolu nad dronom, koji tada zapravo i prestaje biti dron jer više neće biti letjelica bez osobe u njima, engl. unmanned aerial vehicle).

Ne treba zaboraviti ni softverski dio dronova, koji također ne zaostaje u razvoju, a radi se na potpunoj automatizaciji drona u zraku korištenjem svih raspoloživih senzora i umjetne inteligencije, koja bi mu trebala pomoći da bez potrebe za drugim naredbama izvrši određeni kompleksni zadatak. Trenutno ne postoji dron kojem biste mogli zadati da poleti s točke A, dođe na točku B, tamo se sam napuni (na nekakvoj predviđenoj stanici), nastavi do točke C, gdje će nešto snimiti, dostaviti i slično te da se sam vrati na točku A (a po potrebi zaustavi na točki B kako bi se ponovno napunio) – pri tome da pazi na zračni promet, eventualne susrete s pticama i manjim zrakoplovima, paraglajderima, drugim dronovima i ostalim sudionicima u istom prostoru, uz savršenu preciznost i pouzdanost, bez obzira da li se radi o danu ili noći.

Dronovi će ubrzo obavljati i neke radove u zraku, na primjer korištenjem robotskih ruku i drugih nastavaka moći će se održavati jednostavnije konstrukcije na teško dostupnim mjestima (pjeskarenje, brušenje, rezanje, varenje, bojanje i slično). Već nekoliko godina se radi na razvoju i testiranju dronova za gašenje požara (dron kao leteća „ruka“ koja pridržava vatrogasno crijevo te se lako i precizno pozicionira mlaz vode u zraku u odnosu na zgradu), slične aktivnosti moguće su na primjer i u poljoprivredi s navodnjavanjem ili prskanjem usjeva. Dronovi će biti i sredstvo za nadzor objekata, koji će moći potpuno automatizirano patrolirati nekim industrijskim pogonom i nadzirati da li se netko pojavljuje unutar zaštićenog kompleksa te će ga moći osvijetliti i pratiti, a po potrebi i pokušati imobilizirati sa suzavcem ili elektrošokerom (neke stvari su davno prešle okvire filma i ušle u stvarne živote).

Sigurnost ljudskih života i zdravlje će se također unaprijediti korištenjem dronova te nije nemoguće da će u bliskoj budućnosti dronovi na plažama biti spremni za nošenje pojasa za spašavanje iznad mora kupačima koji se utapaju, ili da će se prva pomoć (uključujući i defibrilator) moći „naručiti“ na zakrčenoj autocesti od najbliže medicinske stanice putem mobitela (dron koji leti brzinom od 100 km/h u odnosu na vozilo hitne pomoći koje se mora probiti kroz promet može stići mnogo brže do pacijenta). Prevoženje lijekova, doza krvi i druge opreme također nije isključena kao mogućnost u zdravstvenoj djelatnosti, pogotovo u slučajevima katastrofa, gdje je bitno što prije riješiti problem i vratiti stvari u normalu.

Na sve navedeno, postoji još mnogo područja u kojima se očekuje primjena dronova, a nažalost, ne treba zaboraviti ni one primjene koje su „s one strane zakona“, na što također trebamo biti spremni u bliskoj budućnosti (od kojih bi neovlašteno nadziranje i špijuniranje trebali biti najmanja briga).

 

Vanja Borović

web.facebook.com/vborovic
LERAMIS 
FACEBOOK| INSTAGRAM

Tečajevi dronova