SVAKI DRON JE – DRON

000001 16/07/2019 No Comments

Otprilike kao što možemo tvrditi da je svaki automobil – automobil. Ovakvo razmišljanje često je kod onih koji pokušavaju uvjeriti druge da je upravo njihov dron više nego dovoljan za neki zahvat iz zraka, ali je isto tako primjetno kod naručitelja koji (pogrešno) smatraju da će određeni tip drona riješiti njihov problem.
Svim dronovima je zajedničko da lete, uglavnom uz kontrolu od strane pilota drona korištenjem daljinskog upravljača, a sve ostalo je „proizvoljno“ (razina automatizacije, mogućnost programiranja leta, vrsta senzora, duljina trajanja leta i slično). Ima li dron kameru da odmah nešto može snimiti ili ima neki specijalizirani senzor pa može nešto i izmjeriti i tako dalje. To su razlike koje pokazuju da nije svaki dron – dron. Odnosno, da postoje dronovi za točno određene vrste posla i da nema mogućnosti za improvizaciju ukoliko se želi koristiti pogrešan dron jer jednostavno nećete doći do željenog rezultata.

Najmanji dron koji možete nabaviti nije savršeno sredstvo, jer je ograničen s tehničkim mogućnostima koje proizvođač (ili konstruktor, ukoliko se radi o samogradnji) može upakirati u tako malo kućište, odnosno ograničen je s trajanjem baterije i onime što može podići u zrak. Na jednoj od fotografija možete vidjeti usporedbu kovanice od 2€ i drona, koji doista i leti. Nema kameru, ali pruža do 10 minuta nevjerojatne zabave. No, to je sve što on može. Na drugoj strani ekstrema imate dronove koji su teški nekoliko stotina kilograma, dimenzija 2-3 metara u rasponu/duljini ili čak i mnogo više. S takvim dronom možete zaboraviti na bilo kakvo snimanje u zatvorenom prostoru (na prinjer velike dvorane, proizvodne hale i slično).

Dronovi su uglavnom balans, između veličine i korisne nosivosti (ili opreme), ali nerijetko i cijene (onoga što je uloženo) i onoga što možete dobiti. Najjeftiniji dron će vam teško osigurati poslove od desetaka tisuća kuna, a nabavka drona od nekoliko desetaka tisuća kuna ne znači da ćete uopće dobiti i jedan posao (nije sve u opremi, ali isto tako samo znanje ponekad nije sve što vam treba kako biste bili konkurentni na tržištu).

Kao i u prethodnim objavama, i ovu je moguće proširiti na nekoliko desetaka stranica, no posvetit ću se dronovima koji su uglavnom najprodavaniji ili najdostupniji na domaćem tržištu, a to su uglavnom quadcopteri (rjeđe hexa- ili octocopteri). Odnosno, dronovi koji imaju četiri propelera, a sve ostalo je uglavnom ovisno o njihovoj nabavnoj vrijednosti. Krenimo od poznatih primjera, na primjer mali dron težine do 249 g. (koji je prije koji dan dobio nasljednika). To je dron koji ima sve potrebno kako biste mogli snimiti nešto iz zraka. No, nema senzore koji mogu detektirati prepreke oko samog drona dok je u zraku. Iako prilično dobro podnosi vjetar, sa naletima vjetra nije baš najbolji, upravo zbog male mase. Prva verzija drona poznata je po tome da u urbanim središtima ponekad ima problem sa signalom, odnosno da taj signal počne gubiti već na nekoliko stotina metara ili čak i manje udaljenosti između drona i daljinskog upravljača. Za ozbiljnije fotografiranje/snimanje u kompleksnim sustavima, gusto naseljenim područjima i drugim situacijama, nije baš idealan alat. No, teško da ćete pronaći nešto praktičnije od njega, u smislu veličine, prenosivosti i jednostavnosti rukovanja.

Ekstremni primjer na drugoj strani prosumer kategorije dronova je dron srednje veličine koji se vrlo često koristi u filmskoj industriji. Ima senzore koji mogu detektirati prepreke ispred, iznad i ispod drona (no ne i bočno i odozada), ali ima i odvojivu kameru (zapravo, cijeli gimbal), dvije baterije, podizne noge kako bi kamera imala 360° pogled i još neke detalje koji omogućavaju snimanje gotovo bez ograničenja (osim trajanja baterije). Razlika u cijeni između ta dva drona je vrtoglava, no da li je i opravdana iz perspektive kupca? Ovisi što vam treba. I jedan i drugi dron mogu napraviti fotografiju ili video snimak iz zraka, „podjednake kvalitete“. Ukoliko vam je samo to „podjednako“ dovoljno, on je vrlo vjerojatno neisplativ. No, ukoliko vam primjerice treba noćna fotografija kada dron, to jest kamera na njemu treba upiti i najmanji djelić preostalog svjetla kako bi fotografija ispala što bolje, tu je kamera u klasi za sebe, za razliku od svih ostalih dronova koje ista tvrtka ima u ponudi, a čija je cijena (puno) manja. Uglavnom manji dronovi imaju samo jednu bateriju kao i velika većina dronova koje posjeduje većina dronaša u domaćem zračnom prostoru. Dvije baterije imaju svoju svrhu, jer se u pravilu radi o redundanciji, a ne toliko o produženom trajanju letenja. Ukoliko jedna baterija ima kvar na elektronici, druga bude osigurala kakvo-takvo slijetanje drona, dok u slučaju samo jedne baterije i njenog kvara dron u zraku postaje cigla koja nekontrolirano pada prema tlu.

Ponekad ni to što srednji dron nudi nije dovoljno, pa na primjer veće i teže profesionalne kategorije dronova imaju mogućnost postavljanja dvostrukog gimbal sustava, na koji možete postaviti dvije kamere (ili jednu kameru i jedan senzor ili neki drugi dodatak). Dronovi koji dolaze s kamerom/gimbalom, kakva je većina na tržištu, su ograničeni na to rješenje i nema mogućnosti nadogradnje/promjene (istina, moguće je u nekim slučajevima raditi mehaničke zahvate na dronovima, ali to u pravilu premašuje tehničke sposobnosti većine prosječnih korisnika). Upravo taj problem konkurentna tvrtka pokušava riješiti sa svojom najnovijom serijom dronova, koji su zapravo „isti“ dron, a na koji možete sami postaviti jednu od dvije različite kamere ili posebnu termalnu kameru.

Ljudi ponekad nabavljaju dron jer ga žele koristiti kao automatsku kameru koja ih u letu prati kada prilikom nekih aktivnosti na otvorenom (na primjer vožnja biciklom, vožnja motorom, veslanje, trčanje, skijanje… ) se žele snimati. Danas već i izuzetno povoljni dronovi omogućavaju određenu mogućnost autonomnog letenja i automatskog praćenja, a kod prve trtke je to tek dostupno na kasnijem modelu drona (ukoliko govorimo o kupovini novog drona). No, navedeni dron nije savršen u praćenju, jer postoje situacije koje neće moći prepoznati i mogućnost greške (pada) je i dalje vrlo visoka. Jedan od dronova koji je gotovo isključivo rađen kako bi se omogućilo praćenje na opisani način je dron konkurentne tvrtke (koji nije dostupan na našem tržištu). U tom cjenovnom rasponu trenutno nema boljeg drona koji ima veću razinu umjetne inteligencije koja omogućava gotovo samostalan let kroz kompleksu okolinu i uspješno izbjegavanje (većine) prepreka (iako se takav način letenja s dronom ne bi trebao prakticirati, jer se dronom uvijek treba letjeti na način da imate neposredni pogled na njega dok je u zraku).

Ne treba zaboraviti ni na posebnu kategoriju dronova koja sve više dolazi do izražaja – FPV/racing dronovi (pojednostavljeno, dronovi koje doista letite, a ne pozicionirate u prostoru kao kod većine prethodno opisanih… pustite gas – dron pada, neće vas čekati za iduću naredbu putem upravljača). Njihov razvoj omogućio je korištenje njihovih letnih karakteristika za snimanje gotovo nezamislivih kadrova, no za fotografiju su takvi dronovi jako loš odabir (pogotovo ako je potrebna stabilnost kamere od nekoliko sekundi na istoj točki u zraku). A tek kad bismo spomenuli dronove za poljoprivredne namjene… iako rijetkost na ovim prostorima, kroz nekoliko godina postati će svakodnevica u održavanju poljoprivrednih površina (no, zaboravite da ćete s njima moći nešto kvalitetno snimiti).

Ne postoji savršeni dron (ili ga barem do sada nisu uspjeli razviti), koji bi bio univerzalan za različite namjene i uvjete letenja. Za većinu korisnika, najvažnije je da dron ima kameru, kako bi se nešto moglo fotografirati ili snimiti iz zraka. No, teško je očekivati od jeftinijih dronova da će vam pružiti kvalitetu (i sigurnost) koju imaju veći i skuplji dronovi. Isto tako, teško je očekivati da će vam skuplji dron riješiti sve vaše probleme, nego vam tek može prouzrokovati nove. Važno je znati da svaki dron ima svoju primjenu, ali i svoja ograničenja, kako vam se ne bi dogodilo da sa krivim dronom idete obavljati krivi posao, jer su greške uglavnom – skupe.

 

Vanja Borović

https://web.facebook.com/vborovic

LERAMIS d.o.o.
FACEBOOK| INSTAGRAM