USLUGA JE IZVRŠENA, A RAČUN NIJE PLAĆEN. ŠTO TADA?

000001 29/05/2021 No Comments

USLUGA JE IZVRŠENA, A RAČUN NIJE PLAĆEN. ŠTO TADA?

Često dolazi do situacija kada je usluga izvršena, a račun nije podmiren.

Kako bi što manje dolazilo do takvih situacija, nastoji se strankama objasniti, odnosno poučiti ih na koji način djelovati kada dođe do neplaćenog računa, odnosno na koji način se zaštiti i prije, prilikom zasnivanja ugovornog odnosa.

Naravno, jedna od opcija je sastavljanje dobrog ugovora u kojem bi trebala detaljno biti obrazložena obveza svake ugovorne strane, na koji način bi ostalo što manje prostora za nejasne odredbe i potrebe za tumačenjem istih.
Svakako je preporuka, pogotovo kada se sklapa pravni posao/ugovor s uzastopnim obvezama, i pravnom osobom, provjeriti njezin status. To znači da bi bilo dobro provjeriti solventnost, blokadu, rast ili pad u zadnjih godinu dana, nalazi li se u stečajnom postupku ili pak predstečajnom. Uslugu navedene provjere pružaju odvjetnici.

Često se u praksi zna dogoditi da se pravni poslovi sklapaju s pravnim osobama koje su u stečaju ili pak predstečaju što daleko otežava naplatu potraživanja i povezuje navedeno s dodatnim troškovima.

Što kada dođe do sklapanja pravnog posla s urednom i likvidnom strankom, izda se račun i nema naplate?

Svakako je nužno da u sadržaj računa (koji se izdaje fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost) bude unesena odredba propisana odredbom čl. 31. st. 3. Ovršnog zakona.

Ukoliko račun ne bude podmiren u za to predviđenom roku ostavljenom za ispunjenje obveze, preporuka je da se prvenstveno pošalje opomena u kojoj se daje dodatan rok za ispuinjenje.

Kada uspjeh ne poluči niti slanje opomene, na raspolaganju je postupak prisilne naplate.

informationcroatia.com

Ukoliko imate ovršnu ispravu, na prinjer presudu (koja je stekla svojstvo ovršnosti i pravomoćnosti) tada se može podnijeti zahtjev za izravnu naplatu neposredno kod Financijske agencije-Fine u kojem slučaju dolazi do zapljene svih računa ovršenika i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja/podnositelja zahtjeva za izravnu naplatu.

Ukoliko raspolažete vjerodostojnom ispravom, na primjer računom, tada se podnosi prijedlog za ovrhu javnom bilježniku i tek kada donijeto rješenje o ovrsi postane pravomoćno, a nakon toga i ovršno, podnosi se zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji-Fini.

Naprijed navedeni slučajevi su kada se ovršni prijedlog podnosi radi određivanja ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika.

Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini nadležan je sud, s time da se ne smije narušiti pravična ravnoteža (čl. 80. b Ovršnog zakona) i glavnica mora prelaziti iznos od 40.000,00 kn.

Svakako je preporuka da se prije pokretanja bilo kojeg ovršnog postuoka provjeri imovina dužnika, kako bi vjerovnik dobio uvid u sve pravne institute koji mu stoje na raspolaganju i približnu procjenu uspješnosti naplate svog potraživanja u slučaju pokretanja postupka prisilne naplate. Ovršni zakon navedenu mogućnost propisuje odredbom čl. 18. kojim je ostavljena mogućnost provjere vlasništva nekretnine kod tijela ovlaštenog za katastarsku evidenciju, provjera o vlasništvu vozila, registracijskoj oznaci, teretu na vozilu kod Ministarstva unutarnjih poslova, provjera je li osoba upisana u očevidnik i upisnik kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, ili u igradnji ili slično kod Lučke kapetanije, provjera o vlasništvu vrijednosnih papira kod Središnjeg kliriniškog društva ili druge ovlaštene osobe te je li osoba osigurana i ako jest, po kojoj osnovi, je li prima mirovinu ili neku drugu naknadu i po kojoj osnovi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ukoliko je dužnik raspolagao svojom imovinom u međvremenu s ciljem da onemogući vjerovnika u naplati, tada se može podnijeti kaznena prijava, a isto tako se može u zasebnom parničnom postupku pobijati tako poduzete pravne radnje.

Ne smije se zanemariti niti institut europskog ovršnog naloga koji omogućuje izvršenje prisilne naplate protiv dužnika koji ima otvoren račun u inozemstvu, konkretno zemljama članicama Europske unije.

Naprijed navedeni slučajevi koncentriraju se na postupak prisilne naplate, odnosno na radnje koje se imaju poduzeti u cilju ostvarivanja prisilne naplate putem suda i drugih nadležnih tijela u svrhu ostvarenja prava vjerovnika.

Potrebno je i ovdje naglasiti da često vjerovnici, iako raspolažu valjanim ispravama, ne odlučuju se na pokretanje postupka prisilne naplate. Navedeno je posebno naglašeno kod poduzetnika, i to iz razloga jer kod istih često postoji potreba za daljnjom suradnjom i često ne pribjegavaju prisilnim putem naplatiti svoje potraživanje zbog imidža u javnosti i bojazni da će zbog navedenoga možda u budućnosti izgubiti neki potencijalni posao.

U takvim slučejevima poduzetnicima je na raspolaganju strategijski alat-medijacija koji omogućava poduzetnicima koji su u vjerovničko dužničkom odnosu rješenje njihovog problema i nastavak zajedničke suradnje.

 

Kristina Bajsić Bogović

Odvjetnica/partner u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović

 

Kategorije : Knjige
Oznake :