VODA – KOLIKO, KADA I ZAŠTO JU PITI?

000001 25.01.2019. No Comments

VODA – KOLIKO, KADA I ZAŠTO JU PITI?

Voda je tekućina koja život znači i bez nje život ne bi bio moguć. To svi jako dobro znamo, no istovremeno vrlo često zaboravljamo važnost vode i ostavljamo ju po strani.

Natečene noge, oči, prsti, nadut trbuh, osjećaj težine,…Sve su to dobro poznati simptomi tipični za ovo ljetno razdoblje praćeno visokim temperaturama, sparinom, te neprikladnim tlakom zraka koji u konačnici doprinose svemu navedenom, a razlog leži u jednom svima dobro poznatom spoju – vodi.

Postoji preko 14 znanstveno dokazanih razloga zbog kojih se voda može zadržavati u tijelu. Pri tome se misli na zadržavanje vode odnosno tekućina u međustaničnom prostoru, što se vrlo jasno vidi u smislu podočnjaka, otečenog abdomena i ekstremiteta. Prvi i najpoznatiji razlog je unos prekomjerne količine soli u organizam, u čemu griješimo generalno kao nacija. Naime, dok je preporuka za dnevni unos soli 5 grama na dan, prosječan Hrvat prosječno unese barem 15 grama dnevno, pa ne čudi da je za nakupljanje vode, kao i nekih oblika kardiovaskularnih bolesti, odgovorna upravo sol.

Voda u organizmu ima cijeli niz uloga – regulira tjelesnu temperaturu, medij je u kemijskim reakcijama, održava ravnotežu elektrolita u krvi, služi kao otapalo i za transport tvari, održava elastičnost kože,… Da bi organizam normalno funkcionirao, u njemu mora postojati ravnoteža vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari u izvanstaničnom i unutarstaničnom prostoru. Na žalost, to nije uvijek tako, no srećom, postoje rješenja.

Osim zbog prekomjerne konzumacije soli, voda se može nakupljati radi prekomjerne konzumacije slatke, masne i začinjene hrane, kao i velike količine alkohola. Također, usred hormonalnih poremećaja (i to najčešće kod žena), trudnoće, PMS-a, menopauze, bolesti bubrega, velike izloženosti stresu, nepravilnog ritma sna, podsvjesnih briga, dugotrajnog sjedenja i slično.

I dok na neke uzroke ne možemo previše utjecati, ono na što svakako možemo pripaziti je prehrana. Potrebno je, dakle, eliminirati iz prehrane namirnice koje dovode do povećanog nakupljanja vode u međustaničnom prostoru, a to su prije svega suhomesnati proizvodi (pršut, kulen, kobasice, dimljeni sirevi,…), grickalice poput čipsa, smokića, pereca i ostalih, slani sirevi, konzervirani proizvodi poput pašteta, mesnih narezaka, soljene ribe, te procesirana hrana, u smislu juha iz vrećice, gotovih jela, umaka, dresinga, kao i gazirana pića, te alkohol.

S druge strane, u prehranu treba uvesti biljne začine umjesto soli i vegete, te ju obogatiti svježim povrćem i voćem, posebno onim koje je bogato kalijem važnim za regulaciju soli i vode u organizmu, a to su: banane,  jagode, marelice, jogurt, šparoge, grah, grašak, mrkva, orašasti plodovi, krumpir, srdelice, te rajčice.

Ono što je posebno važno naglasiti je paradoks da, ukoliko želite izbaciti suvišak vode iz organizma, morate više piti. Zato je važno svaki dan unositi prosječno minimalno 1,5 do 2 litre vode, uz biljne čajeve (posebno zeleni čaj, čaj od maslačka, brusnice, smreke i uvin čaj) ili domaće rehidratacijske otopine. Sportaši i rekreativci trebaju unositi više vode, sukladno jačini znojenja.

Osim toga, važno je unositi i namirnice koje prirodno djeluju diuretički poput peršina, krastavaca i lubenice, zatim celera, brusnica, zelene salate, luka, rotkvica i hrena. To se posebno odnosi na ljude koji su skloni infekcijama mokraćnoga trakta, problemima s bubrezima ili jetrom. Navedene namirnice, osim što djeluju diuretički, također su niskokalorične, bogate prehrambenim vlaknima, fitokemikalijama te mineralnim tvarima, te tako doprinose regulaciji tjelesne mase i poboljšanju ukupnog zdravlja organizma.

 

Margita Zlatić, mag.nutr.

http://www.naturhouse-hrvatska.com

Kategorije : Zdrava hrana
Oznake :